growordiecoverkinyarwandafront

ISHAKIRO

GUKURA CYANGWA GUPFA

Iriburiro

Igice cya 1: Imbuto

Igice cya 2: Uruzi rutemba


Igice cya 3: Imbohe mu gihugu cy`Isezerano

Igice cya 4: Imana Ni Inde?

Igice cya 5: Kwicara

Igice cya 6: Kugenda

Igice cya 7: Kwema


Igice cya 8: Gutsinda amarushanwa

Igice cya 9: Umusaraba

Igice cya 10: Kubohoka

Igice cya 11: Kubatizwa mu Mwuka Wera

 

 

 
Gukura cyangwa Gupfa – Amahugurwa igice 2008

Na Larry Chkoreff

ISOB – Gukura cyangwa Gupfa – Amahugurwa igice

Verisiyo 7.3. Gicurasi 2008

Verisiyo y’umwimerere 5.6 Kanama, 1999 Icyongereza

Gisemuwe mu

Igiswahili

Igifaransa

Igisipanyoro

Igishinwa

Ikirusiya

Gukura cyangwa gupfa gisohorwa kandi ni inyigisho z’umwimerere z’ishuri mpuzamahanga za Bibiliya

Imeli : This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. –www.isob-bible.org

ISBN #0-9676731-3-5

978-0-9676731-3-4

Copyright ©1999 na Larry Chkoreff

Gisohorwa n’Ishuri Mpuzamahanga rya Bibiliya, Marietta,

Georgia, USA

Uburenganzira bwihariwe n’umwanditsi w’ikigitabo, gishobora gusohorwamo ibindi no gutemberezwa ku buntu nta bwishyu, ntigishobora guhindurwa nta burenganzira n’ubwumvikane bw’umwanditsi, ntigishobora guhindurwa cyangwa kongerwamo ibindi.  Ntigishobora gukoreshwa ntaburenganzira bw’umwanditsi, mu kugicuruza cyangwa ibindi bibyara inyungu. Uretse aho byanditswe ukundi, ibyanditwe byose byakuwe muri Bibiliya NKJV

Copyright 1979, 1980, 1982 na Thomas Nelson wagisohoye

Gikoreshwa hari uburenganzira

Imbonerahamwe yo Gukura cyangwa Gupfa

gdkr01



<top>

GUKURA CYANGWA GUPFA
Musomyi wacu,

Nyuma yo gukurikira ngamije kumukunda guhera mu 1979 yampaye inshingano yo kwandika igitabo ku buryo nakurikije icyo gihe. Igihe nta buryo bworoshye bwo kwera imbuto cyangwa se gukuza umubano wanyu na Yesu kandi hari byinshi mumenyereye mwe ubwanyu, hari amahame nize yatwaye imyaka y’umubabaro no gucika integer mu bugingo bwanyu. Iki gitabo kiri mu nyandiko ngufi yo “gukura cyangwa gupfa” yiswe igitabo cy’amahugurwa, birebana n’amahugurwa y’ibice bibiri: amahugurwa ya mbere ( Igice cya mbere) agizwe n’inyigisho zirindwi z’ingenzi, amahugurwa ya kabiri akubiyemo inyigisho enye, izi nyigisho cumi n’imwe (11) zikurwa mu nyigisho yo “Gukura no gupfa” igizwe n’ibyigisho 100. Inyigisho go gukura no gupfa iboneka ku muntu wese cyangwa se ku itsinda ry’abigishwa.

Ibihugu byinshi byashyizeye gahunda yo mu mashuri manini ya ISOB. Andi matsinda yifashisha inyigisho z’itsinda uko bahuye. Abantu baryigisha mu buryo bwinshi, abandi babonye Imana itangira umurimo nk’igisubizo cy’abayobozi bubatswe kandi bakemera binyuze muri iki gitabo. Gukura cyangwa gupfa byerekanwa ku buryo bumenyerewe nk’amahugurwa y’abakozi bavuga ubutumwa bwiza mu bihugu byinshi. Amahugurwa amara amasaha ane kugera kuri cumi n’ane. Na none izi nyigisho ziboneka kuri CD ROM ya Windows no kuri Apple Computers. Ikigeretse ku gukura cyangwa gupfa, nuko ISOB ifite ibitabo, za VIDEO n’ama CD …

Tubifurije umugisha mu kugana Yesu!

Larry Chkoreff

President

Ishuri mpuzamahanga rya Bibiliya 1999- 2008

Iki gitabo ngituye inshuti zanjye ebyiri z’amagara, Yesu n’umufasha (umugore) wanjye nubaha kandi ukiranuka Carol wantesye umwete wo kwandika izi nyigisho nyuma zigahurizwa hamwe mu gitabo kimwe.

Na none ndashimira abakorana na ISOB bo mu bihugu bitandukanye, guhera mu 1980, bize izi nyigisho bakanantera umwete.

Ijambo ribanza ( na Dove Moore)

Mu myaka (52:12)

Umupaka? Nta mupaka tugira. Skotiland, Irilande, Uburusiya, Ubuhinde, Koreya, Filipine, Gurunulandi, Amerika y’epfo, n’ahandi henshi hakoreshwa Internet na Jesus. Duha amamiliyoni menshi y’abatuye isi nk’uko bakorera Imana mu gukwirakwiza ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo ku mpera z’isi. Mfite umunezero wo kwakira Email ziva mu Matorero no mu bakozi b’Imana bo mu isi yose. Buri munsi birasobanutse neza cyane rwose kuri njye, ko umuhamagaro w’Imana kuri twe ari uguhindura abantu abagishwa. Ikibazo rusange ni iki, inshuro imwe baba bakijijwe kandi bagahabwa ubutumwa bwiza ubu? Gukurikiza urugero Yesu yadusigiye, tugomba guhindura abantu abigishwa kandi tukagirira icyizere ku bwabo! Tugomba kubafata bakava mu myifatire barimo no kubafasha guhinduka ishusho ya Kristo, ababaturwa, abiringirwa bagirirwa icyizere, mu gihe gikwiye bazashobora kubisubiriramo abandi.

Nkuko twigira imbere togomba gufasha abigishwa kwitanga imbere y’Imana. “Uyu ni umubano w’ingirakamaro” Byongeye tukabafasha kuva mu mwifatire ya mbere, ahubwo bakitwara nk’abigishwa. Nyuma yo kwigisha “Gukura cyangwa Gupfa” muri Afurika Abapasitori bari baturutse mu bihugu umunani nziko iki gitabo kirimo inyigisho ifasha benshi ijambo ry’ukuri ry’Imana. Rikurikiza itegeko n’urugero Yesu yadusigiye. Nuko mugende muhindure abantu bose bo mu mahanga yose abigishwa mu babatiza mu Izina rya Data wa twese, n’Umwana n’Umwuka wera (Matayo 28:19) uko ni ugutegura umugeni wa Kristo ubwo azaba agarutse! Ni iki cyaruta kuyobora umuntu kuri Kristo? Igihe ubona umuntu akora, ari umwigishwa  mwiza kandi afite umufasha akamuyobora kuri Kristo…n’abandi n’abandi! Kugira ngo abera batunganirizwe rwose gukora umurimo wo kugabura iby’Imana no gukomeza umurimo wa Kristo (Abefeso 4: 52)



Dave Moore –Watangije

In Jesus Global (Missions)

Iri sengesho rigenewe umuntu wese usoma iki gitabo

Umusaraba: urakoze Mwami, Yesu Kristo kuba waragiye ikuzimu kuza mu bapfuye ndetse tukazuranwa nawe, none tukaba twicaye nawe mu cyicaro cy’ijuru muri Kristo.

Ikuzimu: Urakoze Mwami Yesus ko wagiye ikizimu, ukatubabarizwa murupfu

Kuzuka: Urakozemwami Yesu, kuko wazutse mu bapfuye, tukazukana nawetukazabana mu Ijuru na Yesu.

Kuzuzwa (gusendezwa): Urakoze, Mwami Yesu Kristo kutwuzuza umwuka wera

Uguhangayika: Urakoze, Mwami Yesu Kristo kubwo kutugirira icyizere tukabona abavandimwe binyuze mu mibabaro yawe

Ukunesha: Urakoze Mwami Yesu Kristo ko mu mbaraga zo kuzuka kwawe ko twasezeranijwe ubu bugingo bw’Iteka ryose.


Iriburiro:
Waba warabayeho wumva nta ntego kandi nta byiringiro?

Wigeze wumva nkaho uzenguruka nk’imbeba iri mu mutego? Wafashe akanya ko kwibaza ukamenya niba Imana  ishaka kugufasha muri ubwo buzima? Ndetse rimwe na rimwe ukumva ko Imana yagutereranye ugashaka uko wakwikura muri ibyo bibazorwose. Rwose rwana intambara nziza, abizera Yesu Kristo bagerwaho kenshi n’iyo mibereho.

Gusa isntego yacu ni ukureka ubuzima  bwacu bukadukorera twe ubwacu! Ibi bayerekana umubyeyi urera abana be batinya Imana, akabagaburira, akabitaho, akanamuhesha umutekano wo mu mutima, ndetse bagahorana n’ubwumvikane. Ku mugabo bisobanura gukora iyo bwabaga ngo ahore anezeza urugo rwe ashimwa. Ku musore ni ukugira umwanya mu buzima, umurimo, uwo bashakanye. Ibyo rero iyo bigenze neza         twumva tubohotse nta yindi ntego, nyamara bitakemuka tukumva ducitse intege ndetse tubuze n’ibyiringiro.

Igisubizo ni ikihe?

Niba turi mu Bagaratiya 2:20 havuga: Nabambanwe na Kristo ariko ndiho, nyamara sinjye  uriho, ahubwo ni Kristo uriho muri njye, Ibyo nkora byose nkiri mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera Umwana w’Imana wankunze akanyitangira.nizera ko ibyinshi ari umugambi w’Imana kuri muri twe muri ubu buzima. Nemezwa cyane n’umugambi urenze ukubiyemo byose, intego y’ibanze, izana umugeni ku mwana we  ariwe Yesu Kristo. Imana ishaka ko witwa ku byifuzo byawe, ariko tukifuza gucengera no kwita ku gushaka kw’Imana. Ifite uburyo buboneye, buyemerera kuzuza ibyo, kandi bubereye umugeni we. Igitabo cy’Abefeso kiduha amabwiriza amwe n’amwe. Abefeso 5:32 havuga ibyerekeranye na Kristo udasanze n’Itorero bagereranwa n’umukwe n’umugeni . abefeso 5:32 hatubwira ngo: “Ibyo ni ubwiru bukomeye cyane, ariko ibyo mvuga byerekeye kuri Kristo n’Itorero”



Ubukwe bw’Umwana w’Intama n’umugeni we buboneka mu mpera z’igitabo cy’Ibyahishuwe Yohana. Ibyahisshuwe 19:7 havuga, “Tunezerwe, twishime, tuyihimbaze, kuko ubukwe bw’Umwana w’Intama busohoye umugeni we akaba yiteguye.” Ibyo ntibivuga ko twese tugomba kujya ahantu hatazwi nyuma tugatangira kubwiriza nk’ababwirizabuhamya. Oya, Imana yatanze impano ku buryo budasanzwe; umurimo( ugenewe  kohereza umushingirwa imuhira) abafite icyakagenewe cy’umwihariko, ni gusa mushobora kucyikorera, muri ingirakamaro nk’undi mukristo wese.

Mutekereze ibi: niba hari umuntu ugereranwa kuba ku ruhande rw’ushingirwa kandi akaba adahari, ubwo rero ushyingirwa ntashyitse. Nyuma y’igihe kirerekire  ushyingirwa akeneye gukura mu bitekerezo, na none umurimo wacu ntiwuzuye. Imana ishobora kuguhamagarira gusenga cyangwa se gukunda mugenzi wawe, kujya ahantu hakure. Ishobora no kuguhamagarira kurera abana bawe bikurikijwe ijwi ry’Imana, gukunda umugabo wawe cyangwa umugore wawe, isho            bora kuguhamagarira kunesha imibabaro yo mu buzima bwawe, yo yonyine izi icyo igufitiye, irakwiringiye mu gihe wemera ko intego ye iba iyawe, ibyo bizatanga umusanzu wo kubaka umugeni ariwe Torero.

Tugomba kwireba nk’imbuto zo mu musenyi wo ku nkombe y’inyanja, ntitugomba kwigaya mu buryo ubwo ari bwo bwose, tudahari inkombe ntiba yuzuye. Imana ikeneye ko dukora uruhare rwacu. Isezerano rya kera rituzanira gutekereza ku mutima w’Imana n’uko yumva iki kintu cyuzuye. Eva yavuye mu rubavu rwa Adamu itorero ryaturutse mu rubavu rwa Kristo igihe yari ku musaraba, reba mu Itangiriro igice cya 24. Aburahamu ashushanwa n’umwuka wera wakumanuyemo no muri njye. Kujya gushaka umugeni, umuhunge we Isaka (ushushanywa na Yesu).

Mu Itangiriro 24:4-9 havuga ngo: “Ahubwo uzajye mu gihugu cyacu kuri bene wacu, usabireyo umwana wanjye Isaka umugeni” uwo mugaragu aramusubiza ati “Ahari umukobwa ntazemera ko tuzana muri iki gihugu, byaba bityo naba ngomba gusubiza umwana wawe mu gihugu wavukiyemo?” Aburahamu aramusubiza ati “Wirinde gusubizayo umwana wanjye Uwiteka Imana nyir’ijuru, yankuye mu mu nzu ya Data no mu gihugu navukiyemo, ikambwira indahiro itI “Urubyaro rwawe nzaruha iki gihugu iyo niyo izatuma malayika wayo akajya imbere, nawe uzasabireyo umwana wanjye umugeni kandi umukobwa naramuka yanze ntuzafatwa n’iyi ndahiro undahiriye.” Cyakora ntuzasubizeyo umwana wanjye ahubwo uwo umugaragu ishyiraho ukuboko munsi y’ikibero cya Aburahamu shebuja, arabimurahira.

Musome igice cyose cya 24, Umugaragu abona  Rebeka wahiriraga ingamiya kandi aha icyo gisonga amazi. Ibi byabaye ubwo yari arangije kuvuga, imirongo 24:15. Yasabye Imana ikimenyetso ubwo amagambo yasohotse mu kanwa ke, Rebeka araboneka kandi arabisohoza. Itangiriro 24:64-67 havuga ngo “Rebeka yubura amaso, abonye Isaka avuye ku ngamiya. Abaza wa mugaragu ati: Uriya mugabo ni inde ugenda ku gasozi, tugiye guhura ? uwo mugaragu aramusubiza ati: ni Databuja. Rebeka yenda umwenda we yitwikira mu maso. Uwo mugaragu atekerereza Isaka ibyo yakoze byose Isaka azana Rebeka mu ihema rya nyina Sara, aramurongora aba umugore we, aramukundwakaza. Isaka ishira umubabaro wa nyina yapfushije, mbega uburyo butangage bwo gutekereza umutima w’Imana itagaragara. Umubyeyi fafashe icyemezo cyo kubonera umuhungu we umugore. Ariko wakwibaza iki kibazo. Ni gute ni gite Imana yakugira uwo kwiringirwa? Wo gukora umurimo wayo wo kuzana umugeni mu rugo rwayo?  Nejejwe nuko mwarangije kubyibaza. Ibi nibyo bikubiye muri iki gitabo. Turifuza gusobanukirwa umugaragu woherejwe na se gushaka umugeni. Abirahamu abwira umugaragu we, umukuru wo mu rugo rwe wategekaga ibye byose ati “Ndakwinginze shyira ukuboko kwawe munsi y’ikibero cyanjye” (Itangiriro 24:2).

Icyo ugomba kumenya,  ni uko umubyeyi atatumye umugaragu ubonetse wese, yatumye umutegeka w’ibintu byose. Tugire inyigisho tumukuraho. Matayo 24:42-51 haraduha uburyo twagenderaho.

Icyambere, umugaragu yari yiteguye kuzasubiza uwamutumye ubwo azaba agarutse. Ibi bisobanura ko twitegura kugaruka kwa Yesu hano ku isi umunsi umwe, ahubwo ubu tumwitegire kuko aje, kugenzura ibyo yadushinze. Uyu mugaragu yari umwiringirwa, kuba inyangamugayo muri make ni iby’igiciro ku Mana. Imana inezezwa n’uburyo dukoresha neza ibyo yaduhaye mu buzima bwacu. Imana ntiyaduha byinshi niba tugeze aho inkundamugayo no mu bike yaduhaye. Dukurikiye rero kuba abizerwa mu bikorwa no mu buryo bwo mu mwuka,

Umugaragu yagiraga ubuntu yitaga ku bandi Matayo 24:46, havuga ngo: Uwo mugaragu, arahirwa shebuja naza agasanga abikora. Umugaragu ntiyagiriraga nabi abandi, umugaragu ntiyiyerekanaga nk’inkundamugayo, umugaragu yari umunyabwenge. Ibi ntibishatse gusobanura ubwenge bw’isi ahubwo ni ubwenge bwo mu Mana, Abakorinto 2:6-8 haratubwira: Icyakora ubwenge tubuvuga mubutunganirijwe rwose, ariko ubwo bwenge si ubw’iki gihe, ahubwo tuvuga ubw’ubwiru bw’Imana aribwo bwenge bwahishwe, Imana yaringanije ibi byose bitarabaho ngo buduheshe icyubahiro. Mu batware b’iki gihe ntawe wabumenye ntibaba barabambye Umwami w’icyubahiro.

Abakorinto 1:23-24, hatubwira ko Kristo wabambwe ari ubwenge.  

Ntekereza ko ubwenge nyakuri buva ku Mana, bwagenewe abavuye mu mugabane w’abarimbuka bugenewe babandi babuze: ibyiringiro, inzozi, abo mu muryango, imirimo, gukurikiranwa n’urutonde rukomeza. Ni ubwa babandi biyanze kubwo gushaka Yesu nk’Umukiza wabo. Ubwenge butubwira ko umusaraba waduhesheje intangiriro, nta gucirwaho iteka kugihari.

(Abaroma 8:1-2), Yobu 28 hatubwira gushaka ubwenge, atubwira ko butaboneka ku isi y’abantu, gusa uwapfuye niwe wabumwenye. Umuvtunzi muri Matayo 19 yari afite byinshi yari yerekeje umutima we. Nyamara iyo uhamya ko imirimo yo mu isi n’imihate yawe bidashobora kukuzanira ibyiringiro, icyo gihe uba uri umwe mubashobora kubona ubwo bwenge.

Ubuzima buragoye, ariko na none abantu neza iyo bagemiye kuri Yesu Kristo by’ukuri. Abantu, imiryango y’ivugabutumwa, inshuti ndetse n’amatorero bishobora kuduca intege, ariko Yesu we ntajya aduca intege nabusa, Abaheburayo 2:8.b – 9a havuga ngo, Nyamara kugeza ubu ntiturabona ibintu byose bitwarwa nawe, ahubwo tubona Yesu wacishijwe bugufi akaba hasi y’abamalayika ho hato , tubona ko ariwe wambitswe ubwiza n’icyubahiro nk’ikamba, kubwo umubabaro n’urupfu yapfuye kugira ngo kubw’ubuntu bw’Imana asogongerere abantu bose urupfu. Iyo twibutse ineza Yesu yatugiriye n’iyo ariyo, bidutera kumukunda. Iyo rero tumukunze tukaba mu ntego ze, ibyo biramunezeza.

Ikintu kinejeje ni uko dutera intambwe, tugahanga amaso yacu kuri Yesu, tugakora ibye, tugakora ibimuhamya. Mu gihe amaso  tuyerekeje kuri Yesu, bikomeza kutubera inyungu, ntitugomba gukomeza kwita ku mihindagurikire y’imyitwarire yacu, n’uko twavuga ibyifuzo byacu ngo tubohoke, cyangwa ku murimo w’Imana bwatuzaniwe, tugomba kumuhozaho umutima kandi tukaba umwe nawe tukagiarana ubumwe . nababwira ibyambayeho, biganisha ku bihe bikomeye byo kubabarirana ndetse by’umunezero. Ubu dukeneye kwiga uko shebuja yita ku mugaragu we, uko twafata Imana kugira ngo itwiteho

Twakura inyigisho uburyo yita ku mugaragu nuko natwe twategereza Imana ngo twitabweho. Mbona data asaba uyu mukozi kwera imbuto mu buryo butatu.

1.     Imbuto z’umwuka: Uyu mugaragu akuza imyitwarire yo mu Mana

2.     Imbuto zituma abona icyo akeneye cyose: Murebe neza mu Itangiriro24: 10 ko shebuja yahaye umugaragu ibyo yari akeneye byose mu rugendo bitari ingamiya icumi gusa, ahubwo ibyo yari akeneye byose.

3.     Imbuto zo mu murima w’Imana: Uyu mugaragu yanejeje shebuja, n’umugaragu ihihe yari azanye umugeni.

Hano ni ukuntu Imana ihabwa icyubahiro no ku gihe gisa ni icyo ibyifuzo byacu bikitabwaho bigasubizwa.  “Ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye.” (Yohani 15:8), Imana ihabwa icyubahiri iyo mwera imbuto kuko ni imbaraga zayo n’ijambo ryayo bitumye mwera izi mbuto. Imbuto ni uburyo bw’umwimerere Imana yatekereje kugira ngo yite ku bantu bayo, imbuto zo mu buzima bwacu zituzanira gusa yakora, bitare ibyo twakora ngo idufashe! Turashaka kubereka ingingo z’ingenzi muzibandaho ubwo muzaba mukoresha iki gitabo. Umugani w’umubibyi ni mugitabo cya Mariko ibice 4:11, arabasubiza ati “Mwebwe mwahawe kumenya ubwiru bw’Imana, ariko abo hanze babyumvira mu migani” menya ko Atari ubwiru buhishwe ahubwo ari ubwiru buzwi. Ubwiru ni ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’abantu kugira ngo yere imbuto kugira ngo biheshe Imana icyubahiro, bifasha imyitwarire yacu,  ikintu cyose dukeneye mu buzima bwose.

Iki gitabo ni inzira y’amahugurwa y’abigishw, ikozwe ku buryo bwo kwera imbuto mu buzima bwacu mu birebana n’ubwami bw’Imana  muri ziriya nzira eshatu zavuzwe. Imana ibahe umugisha!

IGICE CYA MBERE AMAHUGURWA YA 1
IGICE CYA 1-7

1.     Imbuto

2.     Umugezi utemba

3.     Imbohe mu gihugu cy’isezerano

4.     Imana Icyo aricyo

5.     Kwicara

6.     Kugenda

7.     Guhaguruka ukema

<top>

 

 



Igice cya 1  : Imbuto
Waba warigeze wibaza iki kibazo?

Ni gute Imana ishaka ko nanesha muri iyi si? Ni gute nabaho ? kuki ntagera ku ntsinzi ishimishije? Numvise bavuga iby’ubushobozi bw’Imana, ariko ahari yaba yaranyibagiwe cyangwa ikampa ubushobozi buke Yakobo 2:5 haravugwa ngo “Nimwumve bene data bakundwa mbese Imana ntiyatoranije abakene b’iby’isi ngo aribo baba abatunzi mu byo kwizera, ngo baragwe ubwami yasezeranije abayikunda? Ubusobanuro bw’ijambo umukene, umutindi ku butunzi, utewe intimba, ubuze uko agira, utubahwa, udafashwa, udashoboye kugera ku iherezo ry’ubuzima bwe, ugabanya gusabiriza, usabiriza, ujya atega ikiganza asabiriza.

Twese dukeneye iby’ukuri : Ibintu bitatu bikuru ni: urukundo, umutekano no kwitabwago muri ibi byose kurya n’ibyo kwambara abandi nabo bifuza kuba bamenya Imana, abandi bakeneye gukira indwara n’bindi…

Ibyifuzo byacu birazwi imbere y’Imana, Abafilipi 4:19 hatubwsira ibi: « Kandi Imana yanjye izabamara ubukene bwanyu bwose, nk’uko ubutunzi bw’ubwiza bwayo buri muri Kristo Yesu » Niba Imana igiye guhaza ibyo  mwifuza mu cyubahiro, ubwo rero mugiye kubona aho icyubahiro kiri,no kuhazgera, bitabaye ibyo mwaba mutegerereza Imana ahantu habi ko yiyerekana. Niba ndindiriye tagisi cyangwa gariyamoshi ihagarara rwose nta tagisi nzigera mbona. Ubwo rero ngomba kumenya ukuri ko ngomba kujya aho tagisi iri. Ni byiza dushakire ahi icyubahiro kiri, ijambo icyubahiro iyo rikoreshejwe ku Mana bishatse ukuboneka kwayo. Dushaka kwinjira mu kuboneka kwayo kandi tukumva itubwira ijambo ryayo. Ijambo ryayo rihinduka isezerano ni imbuto ibibwa mu mitima yacu nyuma yaho rizera imbuto niba tubyitayeho.

Kwera imbuto ni ibyingenzi ku Mana: ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi mukaba abagishwa banjye « Yohani 15:8 », dukeneye gukongera imbaraga tukava mu byo twakoraga tukihatira kwera imbuto.



Adamu yaremewe kwera imbuto, twe se? “Imana ibaha umugisha. Imana irababwira iti: ‘Mwororoke mugwire, mwuzure isi, mwimenyereze ibiyirimo, mutware amafi yo mu Nyanja, n’inyoni n’ibisiga byo mu kirere, n’ibintu byose bifite ubugingo byigenza ku isi” kandi Imana irababwira iti: “Dore mbahaye ibimera byose byera imbuto biri mu isi yose, n’igiti cyose gifite imbuto zirimo utubuto twacyo, bizabe ibyo kurya byanyu.” (Itangiriro 1:28-29).

Yesu yadusabye guhindura, kwihana tukava mu ntonganya kugira ngo tubone ibyo dukeneye kandi twere imbuto. Yesu ahera ubwo atangira kwigisha avuga ati: “Mwihane kuko ubwami bwo mu ijuru buri hafi” Matayo4:17.uko niko guhindukira no guhindura icyerekezo.iyo ushaka ubwami bw’Imana ufungiwe urabubona bukagukingurirwa.

Wakibaza uti ibi byaba bishatse kuvuga iki? guhindukira mva mu biki?ubwami bw’Imana niki?ntekereza ko tugomba guhindukira tukava mumingezereze yokubaho mu isi twerekeza mumigenzereze y’ubwami bw’Imana.nibwira ko ibi bituzanira kuzura kw’ubugingo bwacu.na none ngatekereza ko Yesu atabivugiye ku bantu gusa.murekeraho gucumura kandi mwihane inzira zanyu zipfuye>>oya’ Yesu yaduhaye inzira yo kubaho.

Abantu bakoresha uburyo bwose bwo mu isi n’uburyo bwo buhagije ngo bahaze ibyifuzo byabo. Ibyifuzo byacu by’ibanze ni urukundo ;umutekano n’ibyingnzi.  


gdkr02


Petero ntiyanditse ko amasezerano y’Imana aduteganyiriza buri kintu dukeneye mu mibereho yo kubaha Imana. Sdoma 2 Petero:3-7.

Igihe babona ibfyo bifuza, ntibabasha kwemera igikorwa ko isi yabagenera ibyifuzo byayo. Bagerageza gufunga umwobo biha ubuhamya bwiza biringira ko ibintu biza kuba byiza cyane. Bagatekereza ko hari ibibe biza kubabaho. Igicumuro kizabasuzugura ukuba mu Mana, satani agakuza kubeshya nabo bakajura ibyo binyoma, bashidikanya ukuri kw’ijambo ry’Imana.

Ubwo se igisubizo ni ikihe? Nu gute tubona ubwami bw’Imana duhindukiye Yesu yavuze muri Mariko 4 :11 ko ubwami bw’Imana busa n’ibiba n’isarura. Ibiba n’isarura ni iki ? Kubiba ni ugusarura ijambo ry’Imana.

Umuhinzi ku iherezo abona imbuto. Yesu avuga muri Mariko 4 ko ubwami bw’Imana bugendera kuri iri hame, avuga ko ibi ari ubwiru bw’Imana. Ubwiru ni iki ? Ubwo bugingo bukomezwa n’ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’umuntu. Igikorwa cyo gukura kigafata umwanya mbere yo gukura habanza umubabaro. Umubabaro uturuka kuri satanu agerageza kwiba ijambo igihe utegereje « Imana ngo igarukane » imbuto yavuze ko dukeneye guhinduka abantu b’ijambo bigenga byongeye bafite ubwigenge busesuye n’ubw’isi yigenga. Inzira yo guhamya Imana ni uguhamya imbaraga z’ikirenga z’ijambo ry’Imana. Ntitujya twifuza kugira ubushobozi bwo guha  icyerekezo ubuzima, nk’uko twifuza cyane kuyobora ijambo ry’Imana. Indi nzira yo kubishyiraho ni ; ukwihana (bivuga kuva vmu byo wari wiringiye, bihamanye no mu kwihamya n’imigenzereze y’isi kuko ubwami bw’Imana (busobanura imigenzereze y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

1.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

2.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Ubuhamya bw`undi muntu

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti ! Ntibimenyerewe kugira ikintu kidasobanutse  kikabyara, kitabyara kikaba kinini, bihabanye n’imiterere y’icyatsi gikura kikaba igiti. Imbuto babiba z’ijambo ry’Imana n’ubwami bw’Imana, ntibisa bityo cyane, ariko byazaguteganyiriza ibyifuzo byawe nk’uko akabuto ka sinapi kameza n’inyoni zaza kwarikamo soma

(Ruka 17 :5 ) bivuga ku kwizera bigereranwa n’akabuto ka sinapi. Buri wese agmba guhitamo imwe muri izi nzira kugira ngo  abeho.  


gdkr03


Hari icyitonderwa satani n’abadayimoni bagambiriye ku kwiba imbuto zawe, Imana ntizagutererana.

Hari uburyo imbuto zikura, iyo ubwo buryo budakurikijwe imbuto zirapfa, dufite amahitamo abiri « Gupfa cyangwa Gukura »Ni uburyo bw’Imana bwo kwera imbuto.

1.     Tugomba guhindukira ku ijambo ry’Imana  kubyo kwera imbuto ;

2.     Tugomba kumenya uko twaba inshuti z’Imana bikubiye mu gice cy’umugezi utemba ;

3.     Tugomba kumenya uko  twava ko turi imbohe mu gihugu cy’amasezerano,

4.     Tugomba kumenya cyane imiterere y’Imana iyo ariyo ;

5.       Tugomba kumenya indangamuntu y’Imana iyo ariyo,

6.       Tugomba kwikorera umusaraba wacu tukagendera mu kubaha kubw’ijambo ry’Imana,

7.     Tugomba kumenya ibijyanye n’umubisha wacu ariwe satani n’uko aza kutwiba ijambo ry’Imana; nuko twahagarara kigabo kugeza tumutsinze kubera imbuto. Izi zizaba inyigisho zo mu bice byo Gukura n Gupfa. Ni ibyanditwe, bikora, nibyo ijambo ry’Imana ritwigisha, kandi mpamya ko Imana itajya itsindwa ubu buryo mu buzima bwanjye.

Muri (Yohani 15:18-27) Yesu atwihanangiriza ko uburyo bwo kwera imbuto ari ukurenganywa n’imibabaro, ariko umwuka wera urahari kugira ngo aduhumurize. Mwibuke ijambo nababwiye nti: “Umugaragu ntaruta shebuja” niba bandeganyije namwe bazabarenganya, niba bitondeye ijambo ryanjye n’iryanyu naryo bazaryitondera.Yohani 15:20 Abantu benshi ntibagera kubyo bifuza kuko satani n’ingabo ze bibye ijambo ry’Imana mbere yuko ryera imbuto. Tugomba kumenya ko kurenganywa n’imibabaro ducamo bitatuma imbuto zidakura, tugomba kuba abanyabwenge.

Imbuto zikeneye kuhirwa. Zigomba amazi n’inyunyu ngugu tugomba kuzongerera. Hari uburyo abizera Kristo bakura. Kugira ngo dusobanukirwe ubwo buryo n’inzira ye, tugomba gusabana n’Imana kugira ngo habeho icyizere ko uwo mwizera Kristo azakura. Dufite ibyiringiro ko iyi nyigisho yo Gukura no Gupfa ifite amazi, intungamubiri n’inyunyu ngugu ikenewe ngo dukure.

Kuba injiji cyangwa no kwanga kugira ubumwe n’Imana bizaha umwizera kuba imbohe mu gihe cy’amasezerano. Abisirayeli barabikoze bagera mu gihugu CY’amasezerano. Mu gitabo cy’Abacamanza, ubwoko bw’Imana kandi bari bafitanye bari imbohe z’abanzi babo. Gidiyoni n’abantu be ni igitekerezo cyacu cy’imbohe zabohotse. Ni muri iyo nzira, na n’ubu abantu b’Imana bashobora gutinya kubera, gucumura, kunywa ibiyobyabwenge, kurenganya, gukeka, n’ibindi umwuka w’Imana yanga. Uburyo bwo kwanga gukomeza kuba imbohe ni ugukura, iherezo ry’uburyo bwo gukura ni ukwera! Umusaruro ugerwaho ufatishijwe. Ku muzabibu ukuzuzwa intumwa muri buri mukristo. Murebe mu gitabo cy’Ibyahishuwe, Yohana. Iherezo ry’intambara zose ni  imbuto, nk’uko biboneka mu Byahishuwe 20-22.

Hari ibice 7 mu buryo bwo Gukura no Gupfa

·      Kwera imbuto                                                

·      Umugezi utemba

·      Imbohe mu gihugu cy’amasezerano

·      Imana iyo ariyo

·      Kwicara

·      Kugenda

·      Guhaguruka

-       Intego yo kwera imbuto

-       Ubucuti n’Imana

-       Kwitondera imbaraga zacu

-       Imiterere yayo

-       Uko tumeze muri Kristo

-       Ubutware bwacu

-       Ubutware bwacu intsinzi mu ntambara

Izi nyigisho ndwi kugira ngo hatunganywe igitabo kimwe cy’amahugurwa y’icyiciro cya mbere.

Icyiciro cya kabiri cy’amahugurwa ya 2, agizwe n’inyongera z’inyigisho 4 zigomba gukorana no kuva mu muko, umusaraba, abadayimoni, kubohoka no kubatizwa mu mwuka wera.

Buri kimwe cyo mu bice byavuzwe haruguru gifite inyigisho zacyo nyinshi

zishobora  kwigwa n’abanyeshuri kugira ngo buzuze inyigisho ikwiye kugerwaho.

Kubw’inyigisho ihamye, uzatangirana n’inyigisho azavuzwe haruguru, hanyuma ukurikize inyigisho nyishi  ziri mu bice by’ingenzi hejuru, nk’urugero Imana iyo ariyo gifite inyigisho 18, kwicara gifite inyigisho 13, kugenda gifite inyigisho 41, guhagarara gifite inyigisho 11(hari nyinshi mu isomo rya 3). Ushobora guhitamo guhagarika nyuma gusoma no kwiga inyigisho 11 muri iki gitabo cyangwa ushobora gukomeza kuzuza isomo rigizwe n’inyigisho ziri hejuru y’ijana.

Ni ingenzi kumenya uko twakirwa n’uko twakora mu buryo bw’umwuka.

Ntitwiga ibintu by’umwuka nk’uko twiga ibintu bitari iby’iyobokamana, mbese ngo bigende bikurikirana mu bitekerezo byacu. Muby’ukuri mu bitekerezo byacu ni igice cy’ibintu bikurikirana. Tukiri aho, hamwe n’Imana duhishurirwa ibintu bimwe na bimwe byakuweho bikaba byari kuri twe satani ahuma amaso yacu y’umwuka kugira ngo tutarora (2 Abakorinto 4:4)

Ikintu gikuru cyane kungenzi tugomba kumenya, ni uko tugomba kwakira iri hishurirwa, turibona nk’imbuto ibibwa bitari nk’imbuto zirimbwa. Na buri gace k’ukuri umuntdu avukana ko Imana iduhishurira, tugomba kugafata ku kwerekeza ku buryo bw’Imana iyo ariyo, kwicara, kugenda no guhagarara. Imana iduhishurira ibintu bimwe na bimwe byerekeye yo ubwayo, na none ikatwiyegereza (kwicara), tukayubaha no kubisokamo, ni ukuri satani araza akiba ijambo ry’Imana, ubwo tugomba guhagarara tukema.Igihe tuzashyikira ibi tuzera imbuto. Reba Mariko ibice 4 kugira ngo usobanukirwe n’iki cyanditswe.

Ubu buryo bwo kuba umwigisha si bumwe bukuru mu buzima bwacu.Oya ni uburyo bukomeza bwo dukoresha , ibihe n’ibihe na none kuri buri gice cy’igihe cy’ubuzima bwacu. Ntibuzigera burangira, dushobora guhagarara kuri kimwe gishobora mu buryo bwo kwicara bw’ikindi gisohoka mu buzima bwacu.

Dore umutwe w’ijambo “Gukura no Gupfa”             

Imbuto. Twizera ubwami bw’Imana, ijambo ry’Imana. Umugezi utemba:  Tugomba kumenya ko Imana idahemuka, kurinda ishami n’umuzabibu bihujwe n’bumwe. Dukeneye kumva Imana ituri hafi mu buzima bwacu bwa buri munsi. Ni shusho yohereje kandi irimo inyigosho ya Bibiliya y’ibyo dukora mu gihe cyacu cy’amasengesho y’umwihariko. Ezekiya 47 hatubwira iby’amazi ava mu rusengero atemba nk’uruzi ajya mu Nyanja y’urupfu rw’abantu. Turi urusengero rw’Imana ubucuti bubanziriza iteracniro ry’ukuri.

Imbohe mu gihugu cy’amasezerano: Tugomba kumenya uko twasohoka kandi tugasigara hanze y’inzu y’imbohe mu gihugu cy’amasezerano kugira ngo tutaba amashami ajugvunwa mu muriro kubera kutera imbuto. Gidiyoni ni urugero nk’umwisilayeli wagiranye isezerano n’Imana ibaho mu Mana ye yahamwe mu gihugu cy’amasezerano, rwose yari yari imbohe ku banzi be. Ni abahe banzi batugizwe imbuhe mu bunyange? Mbese twabohoka dute?

Imana iyo ariyo: Tugomba gukomeza kwibuka kandi tutari kumwe nayo ko ntacyo twakora, tugihe kureba gato mu miterere y’Imana, dufatire ku butatu butagatifu: Data, Umwana n’Umwuka wera. Turebe ku ijambo ry’Imana, ukuvuka tutagira inenge n’icyo Imana ari cyo ubu. Kwicara, kugenda , guhagarara nk’umwigishwa wa Yesu ni ingenzi kumenya no gusobanukirwa n’icyo mwiga iyo arci cyo. Rimwe na rimwe, habaho inyigisho n’inyizerere ziboneka zinyuranya kandi zirwanya izindi. Urugero, tugomba kumenya kwihatira kubaho mu buzima bw’Umwuka. Ku rundi ruhande ubuntu bubereyeho kudutabara mu bihe tunaniwe. Twakora iki? Dukore cyane kandi dukore by’ukuri, mbese tugomba kuba nko mu bihe byashyize kandi tugategereza ubuntu bw’Imana? Igitekerezo cyo kwicara, kugenda, guhagarara kuzakemura iyi ntambara tubona, mu gitabo cy’Abefeso ubu buryo burakoreshwa. Tugomba gushimira Watchman Nee n’igitabo cye,

Kwicara, kugenda no guhaguruka (1)

Kwicara: Tugomba kumenya indangamuntu yacu by’ukuri muri Yesu. Abefeso 2:16 nuko ituzurana nawe, itwicaranya nawe mu ijuru mu buryo bw’umwuka wera turi muri Kristo Yesu. Imana ishaka ko tumenya ko Yesu yarangije byose ku musaraba. Umurimo warangirijwe ku musarana no kuzuka kwa Yesu byaduhinduye no kuba ibiremwa bishya. Umuntu wa kera yarapfuye, none twavutse bwa kabiri, tugomba kumenya Imana yabikoze umurimo, twe twakira icyo Imana yarangije gusa. Yirengagiza ibyo twakoze, imbabazi ziriho, nti tukiri mu nsi yc’amategeko.

Kugenda: Tugomba kwikorera umusaraba wacu kandi tukagenda twubaha ijambo ry’Imana. Abefeso 4:1 hatubwira ngo “Nuko ndabinginga njyewe imbohe y’Umwami Yesu ngo mugende uko bikwiye ibyo mwahamagariwe” muri Kristo, musaba kuba abigishwa ba Yesu Kristo bitari iby’itegeko, ahubwo umuntu muzima mu  ishusho y’umwuka wera. Mwahamagariye kugenda no kwera mu kuri si ukugira agakiza cyangwa ubuntu bw’uburyo bwose, ahubwo bijyanye n’ubuzima bwo hanze n’ubw’Imana muri mwe. Ni amahitamo yanyu, inyoni igomba kwitwara nk’inyoni, nta mahitamo  ifite, ariko umukristo wifata nk’abanyabyaha, ni mubi kuko uwizera atagira kwatura ibyaha no kubyihana, amanuka vuba cyane. Gusa ntiduciriyeho iteka abameze batyo. Ubu turi mu isezerano ry’amaraso ya Yesu kandi isezerano ry’amaraso risaba impfu ebyiri. Yesu yarangije umurimo we, ubu rero duhamagarirwa gukora uruhande rwacu.

Ruka 9:23-24, Abwira bose ati “Umuntu niba ashaka kunkurikira niyiyange, yikorere umusaraba we iminsi yose ankurikire, kuko ashaka kurengera ubugingo bwe azabubura, ariko utita ku bugingo ku bwanjye niwe uzabukiza”

Guhaguruka: Imyifatire yacu imbere y’umwanzi.

Tugomba kumenya umwanzi wacu ko ari satani n’uko aza yiba ijambo ry’Imana, tukamenya nuko twamunesha no kwera imbuto. Hari imbaraga zinesha umwanzi no kwera iyo imisaraba yombi ihujwe. Abefeso 6:10 hatubwira kumenya uburyo bwa satani mu gihe Imana itujyana mu gihugu twasezeranijwe. Hazaba intambara n’amakuba ariko umwuka wera azakomeza aduhumuriza

Abefeso 6:11 havuga, “Mwambare intwaro zose z’Imana kugira ngo mubashe guhagarara mudatsinzwe n’uburiganya bwa satani”

Tugomba kumenya ko hari satani ukora kandi muzima n’abadayimoni bashaka kubiba, kubarimbura, mwe n’imiryango yanyu! Ni  ukuri azabashuka  abizeze ko ntaho muri, azabagerageza ababwire kugendera kugendera ku isi  no mu nzira za kamere za kera umubi yatsinzwe na Yesu, yemerewe kudushuka  no kutugerageza, tugomba kunesha. Ubuzima gikristo bunesha ntibworoshye, amarangamutima n’imibereho yacu byerekeza ku dushuka kubirebana no kwicara no guhaguruka. Ariko iyo duhagaze tukarwanya umubi, tumenya abo turi bo, muri Kristo, nyuma tukagengera mu mwuka no mu kwihana nyuma tukabasha guhagara kugera ku ntsinzi.

Kugeza ubwo tuzajya mu ijuru dufite igihe mu ntambara ikomeye n’ubwami bwa satani. Intsinzi igenderwaho igihe duhamye hamwe, tugenda kandi tugashikama. Zaburi 67:5-6 “Mana amoko agushime, amoko yose agushime ubutaka bwere umwero wabwo, Imana niyo Mana yacu, izaduha umugisha.”
<top>

 



Igice cya 2  : Uruzi rutemba

Ibyavuzwe na Watchman mu gitabo cye yise A TABLE IN THE WILDERNESS June 20 twakita Ameza yo mu butayu”Aho noho nzajya mbonanira nawe hejuru y’intebe y’ihongerero” hagati y’abo bakembi hari ku isanduku y’ibihamya, nikonzajya nkubwirira amategeko yanjye yose ntegeka Abisirayeli.

Ni iri he pfundu ry’ubumwe n’Imana? Ni icyubahiro cyayo ku ntebe y’imbabazi n’igiciro cyayo cy’abagerumbi. Dufite guhimbaza Imana ni “Abakerubi b’icyubahiro” Ni ahantu icyubahiro cy’Imana kimenyekanishirizwa, n’urubanza rwa ku muntu rugatwikirwa, tubonera imbabazi z’Imana aho kandi aho honyine.

Imana ntishobora kuba Imana, yerekanira imbabazi zayo aho iri? Oya, ishobora kwerekanira imbabazi zayo aho icyubahiro  cyayo cyuzuye , imbabazi zirindirwa. Ntiyisubiraho biturutse ku bakerubi. Ni amaraso yamenywe yatumye habaho ubumwe by’umunyabyaha. Kubera ibyo Imana ishobora kwerekana imbabazi bidakuyeho icyubahiro cyayo, ishobora gushyiraho ubumwe n’umuntu nta kwiyanga ubwe. Muri ubu buryo amaraso ya Yesu ni ngombwa ku bucuti, budasubirwaho ni ngombwa, kandi si ibanze ry’ubucuti. Iyo ngiranye ucbumwe n’amaraso kubw’imbabazi ze zihoraho si amaraso igiciro ndebye, ahubwo kubw’icyubahiro. Umwenda wari ukingirije ahera watabutse mo kabiri ukurwaho, kubw’uwo utakiriho twese twigereye imbere y’Imana. Nk’umwana w’Imana wemerwa kwimenyereza kwinjira cyane mu bucuti bw’Imana. Ibi bikubiyemo ubucuti buhejeje mu kuboneka kwayo, ariko burenze cyane. Matayo 5 bibanda ku gihembo cy’amasengesho habayeho gusenga agasubizwa igihembo ni Imana ubwayo . ibindi bituruka ku masengesho ku buryo bworoheje ni ukubona ibyiza. Niba wigengesera ku bijyanye n’umubano wo gucengera umubano wagiranana Yesu uzabigeraho. Ariko habaho ikiguzi wariha Imana yiyereka abantu bajya imbere yayo kandi bakayubaha (Yohani 4:21) imana na none yiyereka abayishakana umwete kandi bagatungana. Tugomba kwimuka tukava mu byo tumenyereye, tukabona akanya kuba muri yo. Imana ijya iha abafite inzara n’inyota byo gukiranuka by’ukuri no kwera. Niba udasonzera ibi, saba Imana iguhe iyo nzara. Tuziko kuboneka kw’Imana kutigera kutuvaho, ariko ndavuga ibintu bimwe na bimwe bitandukanye. Ndimo kuvuga ibirebana no mu kwinjira mu cyubahiro  cyayo, gutinyika kwe n’icyubahiro cyayo itazaha undi. Ibi bitandukanye cyane no kuyikorera muyihimbaza. Ni wowe n’Imana mu gukiranuka kwayo ko gukiranuka. Ibi byo guhura ntibirimo ukwimenyekaniska mu bumuntu bwawe. Bibaye byiza byabamo, byaba kwinjiramo mu buryo bworoheje no kuganira. Ukamenyera icyubahiro cyayo ku rwego uru n’uru ko ubuzima bwawe bwahinduwe iteka.ndavuga umubatizo wo kwinjira mu mwuka wera, hagakurikira noneho impano. Ndimo mvuga ibirebana no gukiranuka kwayo byica kandi bigakongera kamere ya Adamu. Nk’uko usoma ukoresheje ijambo “Imana irahari” mba ndimo kuvuga ubwami bw’ikirenga. Iyo  umwizera azi n’ukwizera afite ko ashaka kugira ubucuti nawe, agomba kumenyera ubwo bucuti agateganya ajya imbere y’Imana mu buryo Imana yemera. Uburyo bwayo ni ubworoshye kwiyereka Yesu nk’Umukiza kandi akubaha vuba cyane ijambo ryayo. “Kuko ibyo byose ukuboko kwanjye ariko kwabiremye, bikabaho byose.” Niko Uwiteka avuga, “Ariko uwo nitayo ni umukene, udfite umutima umenetse, agahindishywa umushyitsi n’ijambo ryanjye.” (Yesaya 66:2) ikintu gikuru cy’ubugwaneza ni ukwemera kwihana no guhindukira tuva mu migenzereze yacu yakera, bidahuye n’imiterere y’Imana, iyo migenzo isa “n’imyambaro ishaje” ariko ku bakristo benshi hari ibisumbye kuri ibi biruta bishobora guhura n’ijisho. Abakristo nenshi bari “mu nzu y’imbohe” bitari ngombwa ko bayibamo , biyambuye kuba abanyakuri n’abiringirwa ubwabo n’Imana.  Ku ruhande rumwe bamenye ko hari icyo bagomba gukora birababaje muri iki gihe kuba badatekereza ko bari mu “Nzu y’imbohe”. Rimwe na rimwe umwanzi abafatirira mu miryango y’inzu y’imbohe akoresheje uburiganya ababeshya ko ari abakristo.Bamwe ntibashaka kwihanganira imibabaro ndetse banga n’uvuze agereranya iby’Imana. Ikigeretse kuri ibyo bavuga ko bashaka kwakira ubwo bwiza bw’Imana. Abandi bagendera mu by’amategeko, ubuyobozi no gucengera no Gukiranuka nyamara atariko. Bumva ko bakorera Imana igira uburakari. Abandi bakomeza kuba mu “buntu butari bwo” biyumvisha ko Imana ibabona nk’abataboneye imbere yayo, bityo rero bagakomeza kubeshwaho no kwaizera. Basenga Imana iyo bari mu bihe bikomeye, nyamara nta n’umwe wo muri aba bantu wishimira ko Yesu yigize umuntu, kuba Imana ibana natwe cyane n’ubucxuti bw’Umuremyi, bashobora kwinjira mu bwami bw’Imana iyo bapfuye nyamara bari mu irimbukiro igihe bari ki isi.

Umugezi utemba uzubaka ukwizera kwawe, kandi bizahamagarira Imana kuza kuzuza icyifuzo cyawe no kukwihishurira. Bizaguhesha ibintu bimwe na bimwe ukeneye gukora ku gutekereza ku butumire bwayo naje kumenya Imana bitarenze ukwezi kumwe bituma njya kugirana igihango no kuba umubwirizabutumwa bireme isezerano. “Uwiteka ni inshuti yanjye y’amagara” ni inshuti nizera kuruta umugore wanjye. Iyo numvaga ko nshonje ku bintu biasa bityo , nkomeza kubikurikirana kuva ubwo.

Inyigisho za bibiriya, ibiganiro, ibitabo, inyigisho zo kuba abigishwa byose ni byiza, ariko niba utihatira kugira ngo Imana ibe mu ruhande rwawe ubura ikintu cy’ubuzima bwa gokristo. Iyo uziko Yesu ari mcu cyumba hamwe nawe ukaza, imibabaro n’igabanutse, kwizera kugakanguka n’ubuntu bwayo bukakanguka kuruta buri kintu mu buzima ugomba kurwanirira. Igihe nahishuriwe inzdira yo kwandika ninjira mu kuboneka  kw’Imana byitwa Umugenzi utemba, ubushuti n’igihango byanjye na Yesu byaragutse cyane. Nabihishuriwe igihe nabaga ntashobora kumva kubona kw’Imana kandi mu gihe ibintu byabaga bitameze dneza muri njye. Mpishurirwa ko nshobora gukora urugendo rw’iminota 30 no mu bitekerezo byanjye nkerekera inzira y’umugenzi utemba nkibona hari amahoro no mu busabane n’Imana. Intego ni ukubaka aha hantu nka Lifestyle iki nicyo “Twakoresha inziri” yo gusabana n’Imana kugira ngo gushyira mu bikorwa ibyifuzo wasabiye.

Muby’ukuri abantfu barababaye

Bamwe ntibashobora kubona amafaranga yo kwishyura, abandi babonye ibisubizo bidashimishije biturudtse ku  burwayi bwayo, bamwe na bamwe abana babo babaye inzererezi, abandi nabo bafite imiryango yaratandukanye. Tugomba kumenya duko twagirana ubusabane n’Imana binyuze mu isezerano ry’amaraso kugira ngo turiremeshe muri ubu buzima , hagati ya none n’ibihe dukurwa muri uyu mubiri tujya mu ijuru.

Byongeye kwishimira kuboneka kw’Imana hari icyakorwa cyane ariyo nzira yo mu mugezi utemba. Igitekerezo cyo gukurikira akayira ko kwinjira mu kuboneka kw’Imana nta nzira bisobanura kugabanya isano n’Imana ku byagenderwaho, cyangwa kwemeza ko ugomba kwinjira mu kuboneka kw’Imana mu buryo ngiye gusobandura neza bikomeye. Nizera uko nshfoboye kose ko umugezi utemba wuzuyemo ubushobozi bw’isano buzamura ukundi isano yawe na Yesu cyangwa bikakwemerera kqugira ubusabane kubw’igice cya mbere cyane.

Igihe abana banjye bari bato cyane byantwaye umwanya munini mu gusabana nabo. Uko bagiye bakura batangiye kugira amahitamo menshi ubusabane n’ubushuti twashoboye kwishimira cyane cyane bishingiye ku kunntu bagenda nanganiriza bambwira inkuru zitandukanye. Abana baza kuri njye kubera ubushuti, inama kunyishimira no kuza nanshima kandi bagategereza cyane ubusabane nanjye kuruta baza buke kuri njye kubera uruhushya cyangwa kwishyura amafaranga. Nagiriwe ubuntu  buhorobuhoro n’uko badakora ibitandukanye ugdushaka kwanjye kuri bo. Nubwo ku gihe runaka kuri bo ariko ninjiye cyane mu bushuti nabo iyo bakora ibyo bashaka babohokeye n’iby’isano yabo. Nuko mu gihe runaka bakora ibyo muburyo butandukanye no gushaka kwanjye biransitaza (ibihe byinshi) imbabazi n’ubuntu byanjye ni icyategamijwe bubavamo kinzaho, ariko bagomba gutekereza no guhitamo. Mu biganiro byabereye muri Kaminuza Southeastern  Dogiteri Mariko Rutland yamfashije gusobanura ibi nk’uko biri.

Yavuze ibi bikurikira:

“Nti tugerageza kugira ubushobozi bw’ikirenga, ahubwo ubushobozi bw’ikirenga, Imana ibaho, Yesu ubwe ashobora kubuduhesha.” Ubupfumu, abashitsi, inyuka idasanzwe bigerageza kugirana ubusabane n’ubushobozin bw’ikirenga. Igisubizo no kubaha gukora ibimenyetso by’Imana ni biduha ubusabane nayo mu bushobozi budasanzwe. Na none, ni icyemezo cy’Imana kiduha gdushaka kuyubaha bituma dushobora kuba mu busabane no kuboneka kwayo. Imana irimo gukomanga ku nzugi zanyu ivuga iti “Nyabunedka munyumvire” ubusabane nawe biterwa no kubaha kwawe.

Kubaha ni uburyo bw’ubuzima si ikintu kiba.

Hari urwego rugerwaho rwo kubaha nkw’uramye igihe kirekire kubwo kubaha urakura ukubaka undu ku wundi. Ikiguzi kigenda kizamuka. Twahamagariwe kwikorera umusaraba wacu kandi turawikorera ukagenda urushaho kuremera, ntitwikorera wawundu wakwera ushaje, wawundu mushya usaba ubwitange bwinshi no kubaha kwinshi kuko igihembo kirushaho kugira agaciro.

Tegurwa rero ! Nabonye abantu bakurikiye Yesu rimwe mu mugezi igihe kimwe. Twahawe umugisha mu buryo bwo guhinduka dutakaza kandi dupfa kuri kamere y’isi Imana yabwira sogokuruza wacu Aburahamu  « Kandi nzaha umugisha abakwifuriza umugisha bose, kandi uzakuvuma nzamuvuma, kandi muri wowe nimo imiryango yose mu isi izaherwa umugisha.» (Itangiriro 12 :3).

Uburyo bumwe dushobora guhesha abandi umugisha ni ukwemerera Yesu muri twe akabidukorera. Ni kubw’imiterere ye agakuraho inzira imwe ashobora kubidukoreraho ni kubw’imiterere ye agakuraho kamere ya Adamu ubu busobanuro ngiye gutanga butomoye ni amahirwe yawe kwemera Imana kwemera gukora ukwera kwayo mu kuri no mu gukiranuka mu mibereho yawe. Nuko utangire guheka umusaraba wawe mu mibereho yawe. Wemere Imana yuzuye urukundo igukosere mu buryo bworoheje, urahinduka ukundi use na Yesu, ufate uruhande rw’imiterere  ye. Arakubohora uve mu mbohe ziri muri wowe, arakuzanira kwihana mu buryo butuje ikikubabaza gikurweho, imibereho yawe ntikomeza kuba isanzwe.

Cyakora iyi nzira si iyo kubaho nta mibabaro. Niba uri umunebwe niba utazigereranya ubwawe                             

Nta gukiranuka nta mu muntu uzigera ubona Imana !ndashimira Imana ko gukiranuka no kwera twahawe nk’impano. Ariko iyo ngiye muby’isano ryawe icy’ukuri no guhinduka kw’ubu kw’imiterere yawe mu gukiranuka no kwera, sindimo mvuga kuri bamwe bambara ukwere. Ubu bwoko bw’abiyeguriye Imana bagira ibisharira, naho kwe kw’umu gutanga ibyishimo. Urukundo n’imbuto zose z’umwuka wera, mukabara umuntu mushya wareme  gukiranuka no kwera bizanywe n’ukuri nk’uko Imana yabishatse.

(Abefeso 4 :24)

Inzira nyabagendwa 35. Inzira nyabagendwa yo kwera  muri Yesaya igice cya 35.

« Kandi hazabaho inzira nyabagendwa, iyo nzira izitwa inzira yo kwera. Abanduye imitima ntibazayicamo, ahubwo izaba iy’abandi. Abagenzi n’aho baba ari abaswa ntibazayiyoba »

(Yesaya 35 :5), Yeasaya igice cya 33 ku mana z’Abisirayeli biturutse babacye abanyabyaha mu buzima bwabo. Yesaya 34 havuga uko ibazanira uburyo bwo kunesha no muri Yesaya 35 hatwereka igisubizo, aricyo kwera. Inyungu ziboneka uko zikurikirana mu bice 35. Birimo ibyishimo, kurimba, ubutayu n’igihugu cyanduye ginduka amasoko y’amazi nubutayu bumeramo indabyo ziraba, haba umunezero usanga, babona icyubahiro cy’Imana. Herekana neza ko impumyi zihumutse, abanyantesge nke barakira, abafite ubwoba basubizwamo ukwizera, abafite inyota babona amazi yo kunywa, kandi barwanya abanzi b’umwuka. Bigusaba iki gice muri ubu buryo boboneye.

·      Ezekieli 47 :1-12 herekana ishusho y’umugezi utemba. Ishusho Imana yeretse Ezekieli yari iy’urusengero rw’Imana ibirwubatse n’uko bitatse, n’uko umugezi utemba uva murirwo .imana ibwira Ezekieli kandi imwereka ko uyu mugezi wari uruzi rw’ubugingo rutemba ruva ku Mana rumanuka ku Nyanja y’abapfuye rwisuka mu mazi yanduye. Uyu mugezi ugomba gusukura amazi ukanayazanamo ukubaho ibyanditswe mu bice 47 bya Ezekieli havuga iby’uyu mugezi yakwiye hose. Nk’uruzi rushotse munsi y’urusengero, nyuma rugakmeza gucengera kugeza rwisukiye mu Nyanja y’urupfu. Nk’uko byakozwe inyanja igira ubuzima. Mu buryo busanzwe inyanja ihagarariye abantu bapfuyebashobora kubaho bagakorwaho n’Imana bihereye ku kintu cyitwa umugezi wagombaga gutemba uturutse ku kuboneka kwayo. Yohana 7:38 havuga “Unyizera, imigezi y’udbugingo izatemba iva mu nda ye, nk’uko ibyanditswe bivuga.” Uruzi rutemba kugira ngo wezwe, uruzi rutemba kugira ngo rugukize kurimbuka.

·      “Ezekieli andika uti” Imana ibwwira Ezekieli mu gice cya 43:10-11 kwakira iki gishushanyo cy’urusengero n’ingero zarwo kugira ngo abantu bashobre kurureba bihane kandi babe umugisha. Ibyo nibyo iyi nyigisho y’umugezi utemba ijyanye nabyo byose. Urusengero ruri he uyu munsi?  1Abakorinto 6:19-20 havuga ngo, “Mbese mbese imibiri yanyu ari insengero z’umwuka wera uri mwe, uwo mufite wavuye ku Mana? Nti muri abanyu ngo mwigenge kuko waguzwe igiciro, nuko rero mutume imibiri yanyu ihimbaza Imans.” Ntitwahabwa  umugisha cyangwa kuba umugisha nta kuri ko Imana ihari. Dukeneye ko Imaana iba muri twe ikatubohora. Ikatweza kugira ngo dushobore gukora umurimo wayo wose naho byaba n’isengesho. Hano hari urugero rwo kumenya kuzura n’Imana kubw’ubuzima bwawe, kubw’Itorero ryawe no kubw’isi. Dukeneye ko Imana iba muri twe ikatubohora kandi ikatweza gukora umurimo wayo wose, naho ryaba isengesho.

Dore ikitegererezo cyo kumenya kwuzura Imana kubw’ubuzima bwawe.

“Bahoraga bashishikariye ibyo intumwa zigisha, bagasangira ibyabo, kumanyagura imitsima no gusenga. Abantu bose bagira ubwoba, nuko intumwa zikora ibimenyetso n”ibitangaza byinshi (Ibyakozwe n’intumwa 2:42-43).

Ibintu bitatu intumwa zakoraga buri munsi byabaye ibimenyetso n’ibitangaza

1.     Imyigishirize y’intumwa: Iyi ni imyigishirize ya buri munsi y’ijambo ry’Imana

2.     Amasengesho: ibi birene ibikubiye mu bwoko bw’isengesho. Itorero rya mbere ryarihannye ryizera uwari muri Kristo, kandi batura n’isi.

3.     Ubucuti no kumanyagura imitsima: Ubu bwari ubumwe bwa buri munsi, cyangwa gufata igikombe n’umutsima mu kwibuka amaraso y’isezerano.

Itorero rya kera bagiraga igaburo ryera ryibuze rimwe mu cyumweru, cyangwa se buri munsi. Ubwo bwari uburyo bwo kwinjira mu kubana n’Imana kandi bakimenyereza mu gucengera cyane bayimenya mu buryo bwa buri  muntu. Ntibyari igikorwa cy’iyobokamana, cyari igihe cyo kuyizera mu buryo bw’ukuri. Intego y’igaburo ryera yari iyo kuzana abantu ngo bakore mu kuboneka kw’Imana soma Ruka 24:30-31 nk’urugero. Muri  yo bakira n’ibyifuzo byabo barasubizwa Kuboneka kw’Imana binyuze kubw’umubiri we   n’amaraso y’isezerano bihura n’ibyifuzo byacu byose, byakuwe mu bice bitandukanye  bya video ya Dick, Reuben, urugero rw’ububyutse by’Imana. Igaburo ry’iseserano “Ameza y’Umwami”

Umugezi utemba ni umwitozo wa buri gihe ukora ikintu kimwe gisa (ibitari ugusimbura igaburo ryera, ahubwo kurishigikira). Umugezi utemba rimwe werekeza ku maraso y’isezerano kandi ukazanira abantu guhanagurwa, niumubiri wawe, mu Wera kw’abera mu kuboneka kw’Imana! Tugomba  kuboneka kubona Imana bitari ibya kera.

Muri Yohana 6:51 Yesu aravuga ati “Ninjye mutsima muzima wavuye mu ijuru, kugira ngo umuntu yegupfa.” Abaheburayo 10: 19-20 havuga ibya kera n’inzira yo kwinjira mu Wera w’abera wa Yesu. Ibi bisobanura ko inzira yinjira mu kuboneka kw’Imana imenyekana kubw’isezerano ry’amaraso ye n’umubiri we.

Muzabona uko wambuka umugezi utemba, bisaba guca mu isezerano ry’amaraso kimwe n’igaburo ryera

gdkr04

Tugomba kumenya ko hari abanzi bashaka guhagarika Imana biturutse ku kuba nyakuri kuri twe.

Abanzi bacu bagereranwa mu buryo butatu bw’ingenzi:

-       Ubushake bwacu

-       Ibitekerezo byacu

-       Amarangamutima yacu

Habaho guterwa ibitero n’umubiri wacu, isi na satani.

Ikibazo

Ni gute twanesha aba banzi ngo twinjire mu kuboneka kw’Imana ngo tugire ubucuti nayo?

Igisubizo

Imana yateganyirije intsinzi y’uburyo bwose ku banzi bose! Inzira mu kuboneka kw’Imana yarateganyijwe ku musaraba igihe umwenda wakingirizaga ahera hatabukamo kabiri uhereye ku ijuru ukageza hasi Mariko 15:38 Ni umurimo wacu tugomba kuzuza ngo  dusabane n’Imana ubu. Tugomba kwikorera umusaraba wacu ariwo uzaduhesha kunesha!

Luka 9:23-25 havuga ngo “Abwira bose ati: “Umuntu nashaka kunkurikira niyiyange, yikorere umusaraba we iminsi yose ankurikire, kuko ushaka kurengera ubugingo bwe azabubura, ariko utita ku bugingo kubwanjye  niwe uzabukiza. Umuntu byamumarira ik? Gutunga ibintu byose byo mu isi        narimbuza ubugingo bwe, cyangwa nabwakwaho indishyi? Ijambo kubw’ubugingo muri Luka ibice 9 bisobanura “umwuka utubeshaho tukaba bazima”, cyangwa ubushake, ibitekerezo n’amarangamutima. Ijambo guhakana bivuga oya ku bintu runaka. Urufunguzo ry’ubugingo ruguwe neza no kwakira byose Yesu adufitiye, ni ukuzuza isezerano ry’amaraso twikorera umusaraba wacu. . benshi muri twe bazi umwiza cyane, twe  twese, umurimo ufite imbaraga wakozwe na Yesu ku musaraba i Karuvariyo, uko yamennye  ku kubera ibyaha byacu, kandi akazuka mu bapfuye ngo aduhe ubugingo. Ntacyo twakongera kuri ibyo.

Ibihe byose mu rwego rwo kugira ngo dusingirwe ibyiza by’uwo murimo, tugomba na none gugfa. Tugomba kwikorera umusaraba wacu, tukiyanga tukamukurikira.Tugomba kwanga ibugingo bwacu.

Umurimo wacu n’ubucuti n’Imana bishingiye ku isezerano ry’amaraso. Ibi byaba ibidasanzwe ku bantu b’Iburengerazuba bw’isi.

Urugero rufatika twagereranya dufite ni ubukwe bwo gushyingira , abantu benshi basobanukirwa iby’iri sano  ritandukanye kuri Bibiliya. Ibaze uti: Wajya inama n’umukobwa muzabana ngo uzagira abagabo kandi bangahe nyuma yo gukora ubukwe?

Impfu ebriri urwawe n’urwa Yesu

ruhagurutsa isezerano ry’amaraso.

Ni iki cy’ingenzi kubyerekeranye

Isezerano ry’amaraso?

1 Petero 1:18-19 havuga “Kuko muzi yuko ibyo mwacungujwe ngo muve mu ngeso zanyu zitagira umumaro mwatojwe na basokuza banyu Atari ibyangirika nk’ifeza cyangwa izahabu, ahubwo mwacungujwe amaraso y’igiciro kinshi, nk’ay’umwana w’intama utagira inenge chyangwa ibara, ariyo ya Kristo.”

Abarewi 17:11 havuga, “Kuko ubugingo bw’imyama buba mu maraso, nanjye nyabaherehe gusukwa ku gicaniro ngo abe impongano y’ubugingo bwanyu, kuko amaraso ariyo mpongano, ayihindurwa n’ubugingo burimo.”

Ubugingo bw’umwuka bushobora guhindurwa n’itegeko ryo  gucungurwa. Isezerano ry’amaraso rihindura ukuragwa kwawe k’umuryango.

Umuntu wa kera                     Umuntu mushya

gdkr05

Umurage w’abanyamuryango: Mu buryo bw’ibanze bisobanura ko abantu bose bashobora kuvukira mu miruyango runaka no kubw’ibyo bishobora kwakira imigisha cyangwa imivumo nk’imirage, ariko imivumo n’imigisha bishobora guhindurwa. Umuco w’Abahinde bari basanzwe baba muri Amerika mbere y’uko ivumburwa n’iy’abandi Banyaziya warifashijwe cyane mu bushakashatsi bw’igurana cyangwa imigisha n’imivumo n’abandi bantu. Guhera mu bihe bya kera cyane banywaga amaraso yatambirwaga Imana, ibyo rero bijya gusa n’iby’Imana kubw’umugambi w’iteka bishatse kuvuga ko gucungurwa kw’ibanze kwakozwe rwose mbere y’uko umuntu anaremwa. Ibyahishuwe 13:8, kugira ngo isezerano ry’amaraso rigire icyo rigeraho, hagomba kubaho amaraso amenwa n’impande zombie, habaho impfu ebriri n’imisaraba ibiri. Tugomba gupgfa kubwacu kandi tugakora ibitugomba byose n’ibyo tugomba Yesu

Igishushanyo

Buri gihe habaho imisaraba ibiri igomba guhura kugira ngo isezerano ry’amaraso ribeho. Ubuturo bwera ni ikimenyetso cy’imbaraga z’imisaraba ibiri ngo tubukoreshe nk’umuyoboro w’amasengesho. Buzadufasha kwikorera umusaraba wacu kandi kandi butujyane butwinjiza mu kuboneka kw’Imana kubw’ubucuti. Turebye ibyavuye mu gitabo cyitwa Umugambi w’Imana n’abanesha (6) Watchman Nee.

Isezerano rya kera ritubwira ukuntu ubwoko bw’abatoranijwe n’Imana bwabagaho ku isi. Ku ikubitiro, ubuturo bwera bwakoreshwaga nk’ihuriro try’imiryangi cumi n’ebyiri nyuma buhinduka urusengero arirwo huriri ryabo.

Ihuriro ry’urusengero ryari isanduku y’isezerano. Ubuturo bwera ni uburyo bwa Kristo nk’abana ba Isirayeli bafite isano y’ukuri n’ubuturo bwera cyangwan’urusengero bari fafite intsinzi nta bwoko bwashoboraga kubonesha. Naho abanzi babo bakwiga uburyo bwo kurwana mu gihe bo ubwabo batamenyereye urugamba, abana ba Isiraheli baneshaga abanzi babo nta kabuza. Ariko iyo babaga bafitanye ibibazo n’ubuturo bwera cyangwa n’urusengero batwarwagaho iminyago. Nta kindi kintu nibabaga bafite abami bafite imbaraga cyangwa ubwenge bwinshi muri bo bwabazabnira byose, gusa icyo bazanaga niba nta kibi bakoze kubw’isanduku y’isezerano y’ubuturo bwera cyangwa urusengero. Niba Imana ariyo igira ubukuru ubwabo bwari intsinzi. Ubutsinzi bumwe buri kumwe natwe uyu munsi. Mutekereze ubutsinzi bwa Kristo, natwe dufite ubutsinzi. Nk’uko iyo udendeye u bucuti n’Imana, ishusho yerekana urugendo rugenda ku buturo bwere  nk’abatambyi b’isezerano rya kera bari bafite akamenyero ko kurukora.         

Kuki ubuturo bwera busa n’ikimenyetso cy’ingirakamaro mu gusana ubucuti n’Imana? Tumenye cyane ko mu gishushanyo cyo hejuru ko Imana na Adamu b            ishimira ubucuti n’igihango mbere yuko icyaha kinjira. Tumenye mu gice cya 2 ko icyaha kinjira, icyubahiro cy’ubucuti cyari kinjijwe”Kuko bose bakoze icyaha ntibashikira ibwiza bw’Imana

(Roma 3:23) bikwiye ko amaraso aba inzira y’isezerano y’isano yaciwemo kabiri, imbabazi z’ibyaha byacu, ako ni agaciro k’imbabazi. Guca imanza z’uburyo bubiri : urubanza rwo ku isi n’urubanza rwa Kristo , bwerekana umusaraba we n’umusaraba wacu, amaraso y’impande zombie .”Aho niho nzajya mbonanira nawe hejuru y’intebe y’ihongerero , hagati y’abo bakerubi babiri.  Ku isanduku y’ibihamya niho nzajya nkubwirira amategeko yanjye yose ntegeka Abisiraheli.

gdkr06


Uburyo bwongera bibiro ngo busane icyubahiro binyujijwe mu maraso
gdkr07

 

 

Icyambere: umusaraba we


gdkr08

gdkr09


Mu isezerano rya kera abana ba Isiraheli bagiraga umunsi umwe mu mwaka  wo gucungurwa witwa “Jom Kippur”. Ibyaha byakurwagaho kuri uwo munsi w’umwaka, umutambyi mukuru yariteguraga akajya mu ihema ry’ibonaniro mu izina ry’Abisiraheli bose ngo abatambire ibitambo kugira ngo bababarirwe ibyaha byabo. Ku gicaniro cy’umuringamu gikari cyo hanze, hari abana b’ihene babiri, bitwaga abagazi, umwe muri abo bagazi b’ihene bakamwambika umwenda w’umuhemba mu ijosi bishatse gusobanura ko ari igitambo gitwikwa. Indi yatunganirizwaga hanze bisonanura yari ihene yoherwa. Ihene ya mbere yashyirwaga ku gicaniro noneho umutambyi agafata amaraso yayo akajyana ahera cyane, akayaherekanira hamwe n’imibavu ku gicaniro (ahantu ho gushyira Imana). Nk’umubavu utwikwa, wakwiraga ahera cyane n’imyotsi byasobanuraga (ubu bibohora) ukuboneka kw’Imana. Umutambyi akaminjagira amaraso ku ntebe y’imbabazi  rimwe inshuro imwe n’imbere yayo inshuro ndwi, hanze buri wese yabaga yubamye, ntawarebaga ibiri kuba, bisobanura ko ibyaha bye bishobora kubabarirwa mu gihe cy’umwaka wose.

Igihe gikurikiyeho, nk’umutambyi yaragarukaga agahindura  imyendaye, akarambika ikiganza cye ku mutwe wa yahene y’indi, ihene yoherwa bishushanya ko ibyaha byose byimuriwe ku mutwe wa yahene. Hakaba umuntu utoranywa kohera, kujyana ya hene mu butayu akayiyobora ahantu itarashobora kugaruka, ahantu itakwiruka, bayiyoboraga ahantu h’ikibaya hakikijwe n’ibihanamanga hakikijwe n’ibitare ikamanurwamo munsi ku buryo itazacika ngo ivemo (Abarewi 16:21-22).

Umutambyi muri iki gihe arambika ikiganza ihene, batangira igice cya 2  cy’umuhango akatura ibyaha by’Abisiraheli akavuga ati: “Mana, shyira ibyaha byanjye n’iby’abantu ku mutwe w’iyi hene, ngaho genda.”  Ubwo bakohereza ihene hanze y’iteraniro, abisiraheli bose bahagaze bakishima. Bashoboraga kubireba no kubyumva nubwo baba ban. Ihene yoherwa ishushanya Yesu woherwa kubera twe, akajya i kuzimu kubera twe n’ibyaha byacu byashyizwe ku mutwe we. Yikoreye ibyaha byacu kandi abikuraho iteka ryose ntibizongera kubonwa no kugaruka Zaburi 103:12 havuga ngo: “Nkuko ijuru ryiruye isi, niko imbabazi agirira abamwubaha zingana”. Mika 7:19 havuga ngo “izaduhindurira kutugirira ibambe, izaribatira ibicumuro byacu munsi y’ibirenge bwayo. Azarohera umuhengeri w’inyanja ibyaha byabo byose.

Abaheburayo 9:12-14 havuga hati: “kandi ntiyinjijwe ahera cyane n’amaraso y’ihene cyangwa n’iy’ibimasa, ahibwo yahinjijwe rimwe n’amaraso ye amaze kutubonera gucungurwa, none ubwo amaraso n’amapfizi n’ivu ry’inka y’iriza. iyo biminjiriwe ku bahumanye byeza umubiri ugahumanuka, nkanswe amaraso ya Kristo  witambiye Imana atagira inenge kubw’umwuka w’iteka, ntazarushaho guhumanura imitima yanyu ikayezaho imirimo ipfuye, kugira  ngi mubone uko mukorera Imana ihoraho?”   

Umwuka wacu ugizwe n’ibice bitatu: ubushake, ibitekerezo (ubwenge) n’amarangamutima iyo wuzuye  oya kuri cyangwa yego kuby’Imana ivuga: Ni ukwikorera umusaraba wacu.

-       Ubushake bwacu

-       Ibitekerozo byacu

-       Amarangamutima yacu

Bigabwaho ibitero n’umuriro, isi na satani

Ubu dukore urugendo na na buri muntu tumaze kuvuga mu gihe cy’isengesho ngo twikureho abanzi bacu ahubwo tubane n’Imana!

Mbese ubwacu twakwi umusaraba Yesu atadufashije? Gusa twashobora kwikorera umusaraba awacu ariko ntitwawuwengana umutaru, ntitwakwibambisha ku musaraba, igihe cyatambutse umusumali winjijwe n’isi. Tugomba kumenyera bumwe mu bwoko bumwe na bumwe bw’imibabaro tukazbuhinyura ngo umurimo ukorwe Imana ntikora ibi isi niyo ibikora. Dusahobora gutura Imana ibyo bintu tuegenga, ibyo bcintu dushoboye. Imana rwese ko mu iyerekwa ko ntacyo dufite. Izi ibyo bintu mu mutima wawe ko bikugose ngo igutabare  ndetse ngo ube ushyikirana nayo. Ibyinshi byo muri wowe bishobora gupfa, ibyinshi byo muri we bihabaho muri wowe. Umugambi we si uwo guhagaririka ubuzima bwawebwa kera, nyamara ni ukugira ngo umenyere kubambanwa nawe”

“Uruzi rutemba”

(umuyoboro w’isengesho rya buri munsi0

1.     Soma mbere amapage 7  yambere, na none byibuze wongere inshuro umwe mu kwezi. Nyuma utangirire kuri uru rupapuro, buri munsi ufate byibuze iminota 20 ngo ugirane ubusabane n’Imana.

2.     Nutangira n’ihema  ry’ibonaniro uzasiga isi inyuma urebe Yesu. Ibi rero ni ingenzi. Kubw’umwuka wera ntazakugwa neza niba urimo ukora   nabi(inzira y’umwuka, Ibwakozwe n’intumwa 28: 18)

3.     Genda  wereka imana icyo kintu mu isengesho. Itegereze kimwe mu bishushanyo  kiri hejuru, mukangukire kuba ahantu ho kwaturira, kuko iki ari kimwe  mu by’ingenzi duha Imana mu bucuti bwacu.

4.     Ni byiza ko njya aho hantu ku gihe kimwe ushobora kubikora mu minota makumyabiri. Ariko niba udafite akanya ko kubikora, ntikice intege mu mwanya wow o gutangira ubu buryo mu gitondo, byibuze tera intambwe imwe, nyuma utere indi saa sita. Niba ugomba kwigira imbere, ukomeze n’ibihe bitaha. Uko bizakomeza baho ubuzima bw’ubu buryo bizabe ubuzima  bwa kamere bw’igihe cyose cyo kubana n’Imana.

Igicaniro cy’ubutare bw’umuringa    

Imbabazi

Isezerango ry’amaraso      

Rigurana buri kintu dufite kibi kubera ikintu cyiza Imana ifite. Nyamara ntidushobora kubabarira ibyaha tutagize Yesu nk’Umwami n’umukiza (abaroma 10:9-10).

Tangira uyu munsi ube umwizerwa wa Yesu. 1 Yohana 1:9 havugango “ariko nitwatura ibyaha byacu, niyo  yo kwizerwa kandi ikiranukira kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa kose”

Umugabane munini wo kwikorera umusaraba wawe ni ukuba umwizerwa ushimwa n’imana. Ukeneye gukorera mu mucyo kandi ukayibwira buri kintu. Fata akanya  usuke ibiri mu mutima wawe nkuko wabibwira inshuti yawe nyakuri!

1Yohana 1:7 havugango “ariko rere iyo tugendeye mu mucyo nayo iri mu mucyo tuba dufatanije ubwacu, kandi amaraso ya Yesu umwana wayo atwezaho ibyaha byose” “Yesu avuga muri Yohana 3:19”, uko gucirwaho iteka ni  uku: Ni uko umucyo waje mu isi abanatu bagakunda umwijima kuwurutisha umucyo babitewe nuko ibyo bakora ari bibi, Yesu ntiyazize imbabazi zacu ahubwo yazize ibyaha byacu.

Aha tubona ibintu bimwe na bimwe bigenga isano byo twumva by’ingenzi niba ugiye gukurikiza isano y;ukuri n’umwami wacu Yesu Kristo

Ibigenga isano n’ubushobozi



Imana iguhamagarira kuyobora no guha ubuzima bwawe umurongo ugenderwaho kugirango bitumen ikumenya neza uwo uri we. Uku niko imigisha y’isezerano ry’amaraso itembera mu buzima bwawe.



Fata icyemezo gihamye ukurikire isano. Itange wese wihe Imana  ( Abaroma 12:1-2) iki ni igisubizo cy’isezerano ry’amaraso ku isezerano ry’amaraso afite ubushobozi atambwa kuri twe n’Imana.



2. Fata ahage wumve, ugomba kugafata mu ijambo ryayo. Amagambo y’Imana yuzuyemeo izezerano ry’amaraso. Ukomba kuba buri gihe mu nyigisho zishingiye kuri Bibiliya z’ubwoko bumwe na bumwe. Saba Umwuka Wera abikwereke.



3.Fata akanya ko kuganira vuga amagambo yawe. Abantu banwe bandika ibitekerezo byabo n’imyumvire yabo mu binyamakuru, bishobora kugira agaciro. Niba rero utarigeze ufata akanya ko kuba umwizerwa imbere y’Imana wakwandika ibitekerezo byawe, amarangamutima, n’ibyiyumviro byawe bya buri munsi mu binyamakuru uzabona Imana ikagarutseho ikuvugaho!



Ba umuntu w’umwiringirwa cyane ibihamemo.

Kuba umwiringirwa ni isezerano ryawe n’amaraso nk’umuntu wa Yesu bizatuma icyaha kijya kuri Yesu ubone kubabarirwa. Ntushobora, ntiwazanesha ubunyage ubwo aribwo bwose nta kugira ubu bwiringirwa bukataje.

4. Fata akanya ko kuganira.  Vuga amagambo y’Imana. Soma Zaburi n’Imigani umuni k’umunsi. Ikintu kimwe cyo kugenderaho ni ugusoma Zaburi eshanu buri munsi uvuga cyane buri gitondo. Koresha uburyo bwa kalindari nk’urugero taliki ya 24 y’ukwezi soma Zaburi ibice 24,54,84, nigice 144. Na none ugasoma imigani ibice 24.



Muri ubu buryo umunyeshuri azasoma Zaburi zose n’imigani buri kwezi. Gukoresha ubu buryo bugira bushya ibitekerezo, vuga amagambo kuri satani, kandi wemere imibabaro y’abizera isobanura amarangamutima y’abanyazaburi ibitunga ubugingo bishobora gukorwa kubera amezi n’iminsi 31, no kubwa Zaburi 119. Imana ishobora ku kuyobora ku bindi byanditswe ugomba gusoma uvuga cyane nko kugirasngo utere imbere, ariko iyi ni intangiriro nziza , kandi ishobora kuba umugisha ukomeza kuba ituze ry’ubugingo



5. Ubaha Imana: Saba Imana kuguha ibintu bimwe na bimwe byoroheje, ibintu bito buri munsi ushobora kubaha byatera n’undi umwete. Ntibyaba ku muyobora nabi inzira isa n’iyo nko kukongerera. Byaba kwicuza ibyaha byawe kuri we.



Iki ni ikintu gikuru

Yihana 14:21-23 havuga ngo igihe tuzubaha ijambo rye ko azatwihishurira we ubwe cyane. Igihe twabonye Yesu, ubusabane nawe ntibuzagengwa n’ikindi kintu ahubwo azashimishwa nibyi akurikiye,Pahulo yagize gushimishwa n’ikiri muri we ubwo yavugaga mu Bafiripi 3:10, “kuigirango mu menye n’imbaraga zo kuzuka kwe no gufatanya imibabaro ye no kujya nshushanywa no gupfa kwe”.



6. Ifunguro ryera. Fata ibaburo ryera bidahinduka bibe ibanze. abantu benshi barifata buri munsi



7. Guma mu bucuti. Ni byiza kuba mu bucuti no kwizera gukomeye kwa Bibiliya, abizera buzura umwuka kgurango utekereza kandi agire umwete.



Ugomba kugendera mu rukundo, nunanirwa hungira ku mana I kweze.

Kuko itegeko ry’Umwuka w’ubugingo bwo muri Kristo Yesu bwambatuye ububata bw’itegeko ry’ibyaha n’urupfu (Abaroma 8:2).

Iyo duhindukiruye Imana tugakomeza kuba abizerwa kuri yo izakomeza iturebe neza naho twaba dufite amakosa tukananagenda nabi.



Itegereze umugezi utemba mu  gice gikomeza nawe ugire kwisubiramo nawe urebe aho ugeze nk’umuntu w’umwiringirwa

Niba hari ibyaha bitazwi byihane Abagaratiya 2:20 no mu 2 Abakorinto 5:21

Ingingo ya 2: Igikarabiro: Ijambo ry’Imana iyo umutima nama wacu utunganye kandi tugashobora kugirana ubumwe n’imana, twinjira mu ijambo ry’Imana. Ijambo ry’Imana rivugako umutambyi yapfa niba agerageje kwinjira ahera atanyuze ku gikarabiro. Nta kwegera Imana nta kubanza kwitunganya n’ijambo ry’Imana (Abefeso 5: 26-27)

Igikarabiro kizadukuraho imyanda yose yo mu isi bizaba na none indorerwamo yo kuducira urubanza bizatuzanira ikintu ku bitekerezo byacu tugomba kubona gitunganye n’imana. Ijambo ry’Imana rizongera guhindura bushya ibitekerezo byacu kugirango dushobore gutekereza mu buryo  bw’umwuka ndetse duhagarare turwanye amagambo abadayimoni bavugira mu bibtekerezo byacu.



Ijambo ry’Imana ritubwira na none ka satani yaciriweho iteka (Yohani 16:11). Hamya ufite ibyiringiro avuge cyane ati waciriweho iteka ryo kujugunywa. Jya uba mu ijamo ry’Uwiteka mu mwanya uhagije.

a)     Koresha igitabo cyawe kirimo inyigisho za buri munsi
b)    Koresha inyigisho zawe wahawe na ISOB cyangwa ikindi gitabo cyawe kinyigisho
c)     Soma imigani buri munsi
d)    Soma zaburi imwe cyangwa nyinshi
e)     Soma ibindi bitabo bishingiye kuri Bibiliya, usabe Umwuka Wera agusobanurira. Soma ibyerekeye Bibiliya mu gihe cy’umwaka.
f)     Imva inyigisho imwe cyangwa indirimbo ku makaseti ari ijambo ry’Imana


Ingingo ya 3: Umwenda wa  mbere : Amashimwe

Mwinjire mu marembo ye mushima, no …………………………………………

Ubu ko wabaye mu isi uziko uri umunyauri n’Imana. Satani yaciriweho iteka ufite byinshi wakwishimira ! n’ubwo bimwe bitari iruhande rwawe ariko gerageza ushake bimwe. Yishime ko ukijijwe kandi uri umugenzi uri kujya mu ijuru.

Ni ukuri yishimire kubw’ibyo ijambo ry’Imana rivuaga. Yishimire ko ijambo ryayo rivuga ko ufite itsinzi niba uyihanze amaso. Yishimire k’ubw’amasezerano yaguhaye nubwo atarasohora. Yishimire kuko ishaka gukuraho  ibikubangamiye byose mu mibereho yawe ikabihinduramo ibintu byiza. Kuyishimira igaragaza isano ikomeye. Abana igihe cyose bagumana isana n’ababyeyi babo iyo babazirikana cyangwase  babasaba ibyo kuryo

Ingi

Imitsima idasembuye

Ingingo ikurikiraho iri muhera cyane. Aha ni ibyo uha Yesu ubushake bwe, ibitekerezo byawe k’ubw’ibitekerezo bye, amarangamutima ye ibi ni ukwikorera umusaraba wawe kwiyanga ugakurikira yesu. (Luka 9:23) ushobora kubwira gusa Imana gufata byose by’umutima wawe, ntizakuraho ubushake bwawe. Ikeneye kumva ibyo uyibwira birebana n’ibintu by’ubushake bwawe ko umubayeho akaramata.

Gurana kwifuza k’umutima wawe( nubwo byaba byiza ) kubw’umugambi w’Imana cyangwa ubushake bwayo kubw’ubuzima bwawe shyira hasi ugushaka kwawe, imyifuze n’imigambi usabe  Imana ibyayo.

Imana ikomeza kwitegereza ubushake bwacu; nicyo imitsima idasembuye isobanura.

Imitsima ibumbwa mu ifarini ikavanwa mu mavuta ikotswa mu muriro.

Ubushake bwacu  n’imyifurize yacu bigomba gutambwa ku rutambiro kugirango bibumbwe kandi bitwikwe, iki ni igitambo kidasanzwe ku mana kubw’uko ari ubushake bwacu ntizakiribata haba no kutugenzura. Mutange imibiri yanyu nk’ibitambo bishimwa kugirango tubashe guhamya ubushake buboneye bw’Imana (Abaroma 12:1-2)



Muhindure ibitekerezo byanyu kugirango mubabarirwe n’ubwo wumva wari utameze utyo. Uyu ni umwanya wo kwihana, guhindukira ukava mu  migenzreze no mu nzira z’isi ukerekera inzira z’Imana.iyo duhindukiye tubona imbaraga z’Imana (ibyakozwe n’Intumwa 26:18 na

2Abakorosayi 3:16).

Gurana kwifuza k’umubiri kubw’imbuto z’Umwuka.

Imbuto z’umwuka ni Urukundo, ibyishimo, kwihangana, ubugwaneza, kugira neza, kudahemuka, guca bugufi, gutuza (abagaratiya 5:19-23)



Ingingo ya gatatu Ibitekerezo byawe



Igitekerezo cy’iatabaza ry’izahabu



Gurana ibitekerezo byawe bya kera k’ubw’ibitekerezo bya Kristo . 2 Abakorinto 10:4-6 hatubwira intambara iba mu bitekerezo byacu. Hatubwira ahatanga imbaraga ari imitekererze yacu hagafata imbohe z’ibitekerezo byacu. Ni ibi bitekerezo biturinda bivuye ku kuri ku bwenge bw’Imana.



Hari byinshi byavugwa aha kuberako kuberako ibitekerezo byacu ari inkingi yo kubaho kwacu. Tugomba kubohora ibitekerezo byacu! Gute?

Igihe twari imbata z’ibyaha twakoreshaga igiti kimenyesha ubwenge n’umubi ariyo mitekerereze yacu. Ubu rero dushobora gukoresha igiti cy’ubugingo, aricyo jambo ry’Imana. Si igihe kirekire ntekereza cyangwa se ngo mfate umwanzuro ariko nkoresha ibitekerezo kuko hari intego y’Imana yatanzwe ; ibyo rero ni ukumva no kumvira !

Iki kimwe gusa kizarimbura ahatanga imbaraga mu bitekerezo byacu. Mu byukuri iyo turebye icyubahiro cy’Imana nkuko Paulo yakoraga ajya I Damasiko, ntidutekereza cyane, turavuga kuburyo tubyoroheje tuti “Mana ibyo ishaka  kuri njye bikorwe”. Ibitekerezo byawe bibe ibyo guhakana kuba imbata bizana kuba umwiringirwa ku musaraba bibihe Yesu nk’ikintu udashaka. Ibi bifite imbaraga.



Abadayimoni kenshi baraturega kandi bakarasa imyambi ibitekerezo byacu, n’imyambi ifite ubumara.

Yesaya igice cya 11hatubwirako Imana isimbuza ubwenge bwa kamere ikazana ubw’Umwuka Wera ni ukuvuga ubw’umwuka w’Imana, ubumenyi, inama , ubwenge, gusobanukirwa, gushobora no gutinya Imana.



Dukeneye kubona ibitekerezo byacu bigirwa bishya n’umwuka wera hamwe n’ijambo ry’Imana (Abaroma12:2). Rimwe na rimwe ubumenyi bwacu ntibuzi uko basenga. Abaroma 8:26 havugango twakoresha ururimi rwacu rw’isengesho kugirango dusabe ubushake bw’Imana butunganye. Buri gihe ukoresha ururimi rwawe mu isengesho, usenga amagambo y’Imana n’ubushake bw’Imana. Ikiganiro cyawe kiganza icy’ubwonko, noneho ibitekerezo byawe bikagirwa bishya bigasigirizwa ku bwira umubiri wawe guhuza n’ubushake bw’Imana.

Ingofero y’agakiza ubwonko bwacu bukeneye agakiza gaturuka k’ubwenge bwo mu isi gufata umwanya w’Imana mu mibereho yacu, ibi  bitariho ntituzagendera mu bushake bw’Imana butunganye kubera imibereho yacu (Abaroam 12:1-2)

Nuko bene Data ndabinginga kubw’imbabazi z’Imana ngo mutange imibiri yanyu, ibi ibitambo bizima byera bishimwa n’Imana, ariko kuyikorera kwanyu gukwiriye. Kandi ntimwishushanye n’abikigihe, ahubwo muhinduke rwose mugize imitima mishya, kugirango mumenye neza rwose iby’Imana ishaka, aribyo byiza bishimwa kandi bitunganye rwose.



Igitereko cy’itabaza mu buryo bwa kera gisobanura ubuhamya dushobora gukoresha imbaraga z’ubwenge ngo tuvuge ijambo ry’Imana nk’ubuhamya ku mwanzi.

Ingingo ya 3: Amarangamutima yawe
Igicaniro cy’Imibavu

Muhindurishe ibitekerezo byanyu bya kera byabinjiyemo kubw’umubiri n’isi, kubw’imbuto z’Imana z’amahoro, ibyishimo, urukundo, ibyiringiro, n’ibindi. Uyu ni umwanya w’igitambo cy’ishimwe. Soma Zaburi 145-150 uvuga cyane niba utumva ishimwe mu mutima wawe. Imana ishaka ko  bene abo aribo  bayihimbariza mu mwuka no mu kuri (Yohana 4:24). Kuri iyi ngingo y’ishimwe, Imana izagushaka n’abandi mugendana.

Muhe aya marangamutima yakugarutseho, ahari amarira yawe, yazamura ibiganza byawe cyangwa kuyihishurira amarangamutima yawe y’ukuri. Igira imbere, nta numwe ukubona uretse yo gusa.

Imbere y’iki gicaniro hari igitambaro gifite umubyimba muto gikingirije ahera no kuboneka kw’Imana. Imana irashaka ko uva inyuma y’umwenda ukingiriza kuruta ko wifuza kuba inyuma yawo izagukurura uveyo. Ntamuntu wa kamere atabanje gupfa. Uyu mwenda wakingirizaga ahera watabutsemo kabiri uhereye hejuru  ukagera hasi ubwo Yesu yapfiraga ku musaraba, akaduhesha kwinjira mu kuboneka kw’Imana binyuze mu maraso ye akerekana ko urupfu rwe rukuyeho urusika icyaha cyari cyarashyizeho. Muhe Imana icyubahiro kubw’uyu murimo Yesu yakoze!



Ahera cyane ni ahantu hatari umucyo uretse uw’Imana. Umutambyi mukuru niwe muntu washoboraga kujyayo incuro imwe mu mwaka. Kandi afite amabwiriza yandi y’umwihariko agenderaho. Ku ruhimbi yinjiraga ahera cyane n’umutambyi mukuru inshuro imwe mu mwaka. Ibi birerekana ko amashimwe yawe no guhimbaza kwawe bitagarukira aha gusa ahubwo biri mu kwinjira  kw’Imana, kandi byinjiranayo natwe.

Icyerekezo cyawe : Imana igukurikira ku mwenda ukingiriza ahera cyane ikwinjira ahera cyane. Ukuboneka kw’Imana cyane.

Umwuka wawe – ukuboneka kw’Imana

Isanduku y’isezerano

Aha ni    isaduku y’isezerano. Itwikiriwe n’intebe y’imbabazi isizwe amaraso. Dukeneye imbabazi ku ruhimbi rw’umuringa, umusaraba mu itangira cyane. Noneho ubu mu kuboneka kwayo ni ingero nshya zo gutekereza imbabazi zayo n’amaraso ya Yesu mu buryo Umwuka Wera ashobora kugusobanurira. Imbabazi zayo zihraho itaka ryose. Ntibishoboka kandika ibijyanye n’imbabazi bigomba ubuhanga buhambaye. Ibi ni igihe imbuto z’ijambo ry’Imana riterwa mu mutima wawe. Iyo ijambo ry’Imana risigwa amavuta no ku b oneka k’Umwuka Wera n’iry’imbaraga !

Ku rundi ruhande hari abamarayika banini barinze buri muntu. Nta mucyo urimo hano uretse urumuri rw’Imana.

Ibuka isanduku y’isezerano ubu iri mu mitima yacu! Nti kiri ikintu cy’inyuma. Turi urusengero rw’Imana, kandi ko umwuka w’Imana aba muri mwe. “Abakorinto 3:16”

Isanduku y’isezerano ifite ibintu bitatu by’ingenzi bifite icyo byerekana. Manu cyangwa ijambo ry’Imana: Iyo uri mu kuboneka kw’Imana, guhishurwa kw’ijambo ry’Imana kuza ari kuzima, Bibiliya ihinduka ibyanditswe, ibyanditswe bigahinduka ijambo ry’Imana, n’ijambo ry’Imana rigahinduka umubiri.

Ubu ijambo ry’imana riri muri wowe, niba ufite igihe uyu ni umwanya w’ingenzi wo kubumbura Bibiliya yawe maze ureke Imana ivuge. Manu na none isobanura ibyo kurya byacu.

Byose by’ibyo turya, urukundo, umutekano, n’iby’umumaro byose birateguwe biri iruhande rwawe. Ibi birimo ibintu byose dukeneye, iby’ubuzima no kugendera mu by’Imana ishaka.

Iki cyaba ari igihe kingirakamaro ngo wongere kwicara kandi ufate ubushyuhe mu kuboneka kw’Imana. Fata akanya runaka hano utuze kandi wishimire kubana nawe n’ubwo utagira icyo uvuga. Ibi binezeza Imana kandi uzabikore kenshi. Iki nicyo inyigisho yacu yibandaho kwinjira mu kuboneka kw’Imana! Hagarara unezererwe Imana.

Ihe gahunda yo kuzajya wimenyereza kuboneka kw’Imana.

Ni ibirungo byingenzi ku nsinzi muri iyi mibereho no kubw’igihe kizaza.

Imbuto  z’ ibidutungano hano ku isi biteganywa n’ ijambo ry’Imana[2Petero2;1-11] y’amategeko.

Ameza. Ibi ni ukwiyibutsa neza ko amategeko y’Imana yanditswe ku mitima yacu.Si ikintu cyo gukora cyangwa kutagikora

Inkoni ya  Aroni; ibi bisobanura umurimo wacu usizwe amavuta kugira ngo tube abakozi n’abarwannyi b’abanyamasengesho b’Imana. Hari inkonicumi n’ebyiri zashyizwe mu rusengero kubw’itegeko ry’Imana. Imwe ni yo yarabije igihe cy’ijoro mu buryo budasanzwe, nyirayo yari atoranyirijwe gukora umurimo w’Iimana gusa Imana ifite umurimo wacu ku bwacu  gusa dutekereza icyo aricyo iyo turi mu kuboneka kwayo. (Kubara 17:8).

Aha ngaha niho mubyukuri dushoora kwakira amasezerano mu ijambo ryayo. Iyo tuyakiriye hano tumenyako azadusohoraho !

Abafiripi 4:19, havuga ngo, kandi Imana yanjye izabamara ubukene bwanyu bwose nkuko ubutunzi bw’ubwiza bwayo buri muri Kristo Yesu. Ibi ni ibyubahiro kuri wowe! Abakire bose mu ijuru baragutegereje.

Tangira ushime Imana ko ibi bintu bitatu bitakiri imbere yawe, ahubwo biri muri wowe si ibyo gusa biri muri wowe, ahubwo ni amaraso n’intebe y’imbabazi n’abamarayika bakurindana nabyo. Zaburi 91 havugako abamarayika bakurinda mu nzira unyuramo zirimo no kubaha. Uruzuye rero ugeze kuntera yo gufasha abandi. Urimo gufata ubutambyi bukuru bw’umurimo wa Yesu no gusengera abandi.

Yesu avuga muri Yohana 15:7, “Nimuguma muri njye amagambo yanjye akaguma muri mwe musabe icyo mushaka cyose muzagihabwa”.

Ibikomeza

Igenzura ry’umwuka

·      Urukundo : Ufata abandi ukuntu nta rukundo rw’Imana aba afite
·      Ukwikunda: Ibyifuzo byawe ubisumbisha iby’abandi, urukundo rujyanye n’ibintu byundi muntu, mbese wiyitaho cyane ni gute wumva umeze?
·      Ukwiba: Ushobora gufata amafaranga mu mutungo uteri uwawe.
·      Ubujura bw’imitwe: Waba wararonse ikintu icyo aricyo cyose kivuye ku wundi muntu mu buryo butari bwiza.
·      Kubeshya: uburyo bwose bwa kamere yo kubeshya
·      Ibinyoma: Kuvuga ikibi k’umuntu. Ntugomnba kuba year umuntu umuntu umushinja ibinyoma wavuze iby’abandi nta rukundo?
·      Ingesombi: Uri umunyangeso udashobora kugenzura? Ubusamabnyi bw’indengakamere, ubukozi bw’ibibi, kwiyonona.
·      Ubusinzi: Ibiyobyabwenge ubusambanyi.
·      Amagambo asharira cyangwa agayitse: Amagambo agayitse, gusukiranya ibigambo bibi, kuvuga ibigayitse bidahwitse, iby’ubupfu, iby’ubugoryi n’amagamb yo kunegura.
·      Irari hirya y’amagambo apfuye hihishe no kurarikira.
·      Indashima: Ni inshurfo zingahe abantu bagukoreye ibintu byiza ntumenye ineza bakugiriye?
·      Uburakari: Wariganyije nabi, witwara uko bidakwiriye.
·      Umurimo: Wakoreshe imvugo y’abanyamusozi/
·      Amagambo aterekeranye: Kuvuga no gukora nk’ikigoryi. Imikino ipfuye n’urwenya biganisha ku gutukana, waba barigeze uvuga kuby’amoko cyangwa urwanya abaturuka mug ace aka naka ku isi, abo mudahuje aho muturuka hamwe mu gihugu cyanyu, cyangwa n’abanyapolitiki bamwe na bamwe? Imikino y’iby’amoko y’irondaturere nta mwanya bifite u bukiranutsi.
·      Kwikakaz: Ugasubiza nta kinyabupfura, uvugira mu ntambara witura inabi wagiriwe.
·      Akamenyero: Wamenyereye ibijyanye na kamere ubigira nk’ibyo kurya byawe buri gihe byifashe bite?
·      Umwete muke: Waba wibuka igihe utubahirije ibyo ushinzwe?
·      Kubogama: Washatse  gukuzaho abandi icyizere ugamije ko aba ari wowe uhabwa umwanya wabo? Wagabanije abandi.
·      Uburyarya: Mbere wabonaga abantu bavuga ibya Kristo nk’abanyabinyoma?
·      Indahiro mbo: Hari icyufuzo wagiranye n’Imana utubahirije?
·      Utababarira: Hari inzika ifitiye incuti yawe cyangwa umwanzi wawe?
·      Kwiremamo ibice: Intonganya , kwiremamo ibice
·      Kwifuza iby’abandi: Kwigwizaho ubutunzi, kugira umwaga gusesagura igihe ugura, gutakaza igihe.
·      Gufata abandi nabi: umugore, umugabo, abana ndetse n’ababyeyi mu rukundo ruke no kutabubaha.
·      Kutishima: Kugira ishyari ry’iby’abandi bafite wowe utabifite.
·      Gukunda amafaranga: Umuntu udafite ifarana na rimwe agakomeza gukunda amafaranga.
·      Gusenga ibishushanyo: Gusimbuza ibindi bintu mu mutima wawe ukaba aricyo uyirutisha.
·      Intambara: Washamiranyije abandi ukoresheje amagambo
·      Ubupfumu: Kuragurira umuntu umubesha nyamara ugamije inyungu zawe
·      Kwigomeka ku buyobozi: Umukoresha wawe, umwigisha, umubyeyi, umuyobozi w’Itorero n’abandi …
·       Gukunda isi: Birimo ibyaha biterwa n’amaso. Ni ibiki ureba kandi usoma, kwifuza iby’umubiri bitari ibyawe, ni ibiki urimo kwifuza? Iraha ry’ubuzima mbese hari urugingo rw’umubiri wagira rudaturutse ku Mana?
·      Kwiyungura igitekerezo cyangwa imibereho: Ukagira ubuzima bwiza cyane cyangwa ukaba uko uteri umeze
·      Kwishyira hejuru ni icyaha gikuru muri byose shishoza kuri izi nzira:
·      Wishimira kugwa bw’abantu cyangwa ukishira gusa gusa ibyiza by’umuka
·      Wibona nk’intungane: ukanenga abandi cyangwa ufatanya n’abandi imibabaro cyangwa ukababarira isahakira ibyiza bagenzi bawe?
·      Ucira abandi bugufi cyangwa abandi bakuruta?
·      Ushobora kwigenzura cyangwa ntubushoboye
·      Wuhanya ko uri umunyakuri cyangwa ushaka kwitwa umunyakuri.
·      Ufite umutima wo gusaba cyangwa guha abandi ?
·      Ushaka guhabwa cyangwa guha abandi ?
·      Wifuza kuzamuka mu ntera cyangwa wishimira kuzamurwa mu ntera kw’abandi ?
·      Wishimira kubahwa cyangwa wishima iyo abandi bubashwe?
·      Ukeneye guhabwa inguzanyo cyangwa wishimira ko abandi bazibona?
·      Wigira inama nziza cyangwa ntayo?
·      Uha abandi akato cyangwa ukabakingirana?
·      Ushobora kubona ibyiza by’inshuti nyanshuti?
·      Wihutira guhakana iby’abandi cyangwa ujya wemera inshingano?
·      Uri umuntu utegerwa cyangwa woroheje ku buryo baza bakugana?
·      Urakara iyo banenze ibyawe cyangwa ubyakirana umutima mwiza  utishushanya?
·      Wifuza kubahwa cyangwa kuba umunyakuri?
·      Urebwa n’ibyo abandi batekereza cyangwa n’ibyo Imana itekereza?
·      Ukora kuba kugira ngo izina ryawe cyangwa kuzasiga inkuru mbi?  
·      Biragukomerera gusangira iby’umwuka wera byawe cyangwa wifuza giukora mu mucyo?
·      Ugira umubabaro ukavuga uti: “Narakosheje Mana mbabarira” ?
·      Iyo watura ibyaha byawe uba wihannye cyangwa ubyaturira abantu ngo ukizwe ?
·      Ugerageza hihisha ibyaha byawe cyangwa wifuza gushyira ku mugaragaro wacumuye ?
·      Ugira kwicuza ko ufatiwe mu cyaha cyangwa ubabazwa n’icyaha cyawe kandi ukitegura kucyihana ?  
·      Iyo habayeho kutumvikana cyangwa intambara, utegereza ko abandi baza cyangwa usaba imbabazi cyangwa uhita ufata umwanzuro ?
·      Wigereranya n’abandi utekereza ko wakubahwa cyangwa ukigereranya no kwera kw’Imana Ukumva wihebye ukeneye imbabazzi zayo ?
·      Utekereza  ko buri wese akeneye ububyutse cyangwa wumva ko buri gihe ukeneye umwuka wera ukuba hafi ?
·      Unezezwa go gufata umukristo mushya mu gakiza cyangwa wakwishimira kunguka ubukungu bwe ?
Kubarwa gukenewe

Niba umwuka wera atweretse icyaha, tugomba gusubira ahantu twahuriye n’Imana bwa mbere. Ni umusaraba na none tubona umwami Yesu ababwa kubera ibyaha byacu byabyaye igihano cyacu hagamijwe ko twihana. Amaraso yatembaga mu nkovu igihe yari mu musaraba. Ibyo kubera twe byadutera kubabara no kudutera intimba tubona guca imanza gutangaje kw’Imana n’urubanza rwashyizwe kuri Yesu igihe yari ku musaraba.

Yesu adutegereje aho ngaho, nta teka tugiciriweho, abubwo tunejejwe n’uko yatugiriye ku musaraba tukamuha ibyaha byacu. Ibyaha bya kera, ibicumuro, imigambi mibi, iyo bisigaye bitarebweho neza, Imana irashaka ko wakwiga, ntukomeze gukora amakosa na none ahubwo ikakuzana  mu kubaha hafi yayo nta soni,. Abaroma 8 :1 havuga ko hari itegeko ry’icyaha ari urupfu icyo ubiba nicyo uzasarura, itegeko ryo kubiba no gusarura ni ukuba warabibye imbuto nziza, nubwo wabiba imbuto mbi hari ikira.

Igikiza n’itegeko ry’umwuka w’ubugingo rikomeza umugenzo w’itegeko ry’icyaha n’urupfu « Nuko rere noneho abari muri Kristo Yesu nta teka bazacirirwaho, kuko itegeko ry’umwuka w’ubugingo ryo muri Kristo Yesu ryambatuye ububata bw’iteka ry’ibyaha n’urupfu, kuko ibyo amategeko yananiwe gukora kubwo intege nke za kamere yacu, Imana yarabishoje ubwo ubwo yatumaga umwana wayo afite ishusho ya kamere y’ibyaha kuba igitambo cy’ibyaha., icira ibyaha bya kamereho iteka kugira ngo gukiranuka kw’amategeko gusozwe muri twe, abadakurikiza ibya kamere y’umubiri, ahubwo bakurikiza iby’umwuka ». Umukiza w’Imana w’ibyaha yagombye kuza ku musaraba, aza ahera cyane mu kuba hafi y’Imana noneho imyifatire ye itwikira  iyawe. Kwera kwe gusimbura ibyaha byawe. Uku niko gukizwa gusa, ntitwabyikorera ubwacu, nukwimura uburyo. Ntidukuraho ibyaha byacu, Imana ihatwikiriza ukwera kwayo n’urukundo rwayo nuko ibyaha byacu bikavaho. Ntugacike intege niba ugomba gukora iki gihe n’ihihe byinshi. Imana si wawundi uciraho iteka ahubwo Imana izongera ikwakire, ahubwso satani aterwa intimba no kutamuzaho kwawe gendera mu mucyo w’ukuri, reka kwishushanya uhindukire uve mu cyaha. Ba mu rduhande rw’Imana maze ukirwanye ugire intego mu mutima wawe yo kutazasubira muri icyo cyaha ukundi.

Ukwicuza

« Ariko ntitwatura ibyaha byacu niyo yo kwizerwa  kandi ikiranuka kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa kose » 1Yohana 1 :9 Uwiteka ni umunyabambe n’imbabazi atinda kurakara, agira neza kwinshi ntakomeza kurwana iteka, ntagumana umujinya iminsi yose. Ntiyatugiriye ibihwanye n’ibyaha byacu, ntiyatugiriye ibihwanye n’ibyaha byacu, ntiyatwituye ibuhwanye no gukiranirwa kwacu. Nkuko ijuru ryitaruye isi niko imbabazi zingana, nk’uko aho izuba rirasukira hitaruye aho rirengera uko niko yajyanye yacu ibicumuri byacu, Zaburi 103 :8-13.

Imbabazi si kimwe no gushaka impamvuz’urwitwaro. Imbabazi ni ijambo rikomeye risobanura kwanyaho amahage no gukuraho bias n’umuganga ubaga umuntu agakuraho ikirwaye kanseri. Imbabazxi z’ibyaha zisobanura ko ibyaha byakuwe muri wowe maze bigashyirwa kuri Yesu ubishyira ku musaraba. Ntidutanga imbabazi z’urwitwazo z’ikibi twakorewe. Ibyo ntibiba ari byiza nyamara nitubabarira tuba tugikuye ku muntu tukagishyira kuri Yesu.

Ukwatura ni ukwemeranya n’Imana uko ibona ibyakozwe n’umuntu  ukabivugana n’akanwa kawe, uwatura si ukuvuga gusa ahubwo nu ukwemeranya n’ijambo ry’Imana. Kwicisha bugufi ni ukwemera ko uri mubi. Ubu se uzabikora? Uzegere Imana yawe igira ubuntu kandi yuzuye urukundo nk’umwana muto, maze usabe imbabazi ucuye bugufi wature ibyaha bsyawe.

« Oh Mana, nzi ubugoryi bwanjye, ibyaha byanjye ntubihishwa, mbabarira ibicumuro byanjye kuko bikabije… Uwiteka, wakwibagirwa wakwibagirwa ibicumuro byanjye, Mana ni nde uzahagarara, ariko kuri wowe hari  imbabazi kugira ngo utinywe.

Oh Mana, Data njye kuri wowe nkwaturira icyaha cyanjye (ibyaha byanjye, ubishyire ku rutonde ubwihane). Ijambo ryawe rivuga ko iyi mirimo n’iyi myitwarire ari icyaha nemeranyije n’ijambo ryawe, mvuze iki cyaha uko kiri nta mpamvu z’urwitwazo nshyizeho kuri cyo, sinzongera gukora iki cyaha mu mutima wanjye, mu bitekerezo byanjye no mu mubiri wanjye ndashaka kugisohora nkagikuramo kuko kintandukanya nawe. Ndifuza gukira, mu mwuka, mu bitekerezo no mu mubiri, ndashaka kuba inshuti yawe. Namenye imbabazi zawe. Urakoze kuko ubishyize ku musaraba kubwanjye. Ndabizi ko ntabona ingurane ikwiriye, ariko ndagushimye ko mbohotse. »

Gusubiza ubushake by’ibyangijwe ni ubushake bwo kongera kwishyura no gusana niba bishoboka. Noba rero ubabariwe imbere y’Imana, witegure kuyisaba umwete wo kwatura no gusana iby’abandi wakoreye nabi. Umutimanama wawe ugomba gutunganira Imana n’abantu niba ushaka kumenya kubohoka by’ukuri. Ntiwahagarara imbere y’Imana ufite ibyaha wakoze kera n’imbere y’abantu wakoreye nabi.

Menya ko uko gucumura mu maso yabo bizakujyana cyane mu bubata buri gihe ibyibutse. Niba utarasabye imbabazi z’igicumuro cyawe kizica ukwizera kwawe kandi kikwibe icyerekezo uganamo n’intego wari ufite. Birumvikana ko utakwihana buri cyaha kuri buri muntu.

Itegeko : uburyo bwo kwihana bushobora gukorwa nk’uko byagenze ukora icyaha. (Zaburi 103 :8-13), (Yesaya 43 :25), (Yeremiya 31 :34) ibyaha wakoreye imbere y’Imana n’abantu ni ngombwa ngo ubwihanire imbere ya bose uko ari BABIRI Imana n’umuntu (abantu) wakoreye icyaha.

Iki gice kibikomeza kuri F byakuwe muri Winkie Pratneys tracts bitangazwa ku rubuga rwa Inernet WWW.
<top>




Igice cya 3 : Imbohe mu gihugu cy`Isezerano
Isezerano rya kera twarihawe nk’imbuzi gukuraho inmyigisho

Mu Abakorinto 10 :11 haranditse ngo : « Inyo byabereyeho kutubera akabarore, kandi byandikiwe kuduhugura twese abasohoreweho n’imperuka y’ibihe. » Igihugu cy’isezerano mu isezerano rya kera cyari iguhugu cy’i Kanani, nticyari igihugu kiboneye, ahubwo abanzi bo bari bagituye ahantu h’intambara n’umwiryane.

Igihugu Twasezeranijwe si Paradizo,  hano n’ubu turagwa amasezerano y’Imana mu mibereho yacu nk’abakristo. Abanzi bacu barahari igihe cyose kandi ndetse bakomeza kutugira imbohe mu mibereho yacu, ndetse no mu gihugu cy’amasezerano. Ntiwibwire ngo ko turi abakristo ntitwaba imbohe za satani.

Mu isezerano rya kera Abisiraheli bari imbohe za satani mu gihugu cyabo cy’amasezerano. Abakristo nabo bashobora kuba imbohe mu gihugu n’abandi baboshywe na satani ariko ntibabizi.

Iri jambo ntirisanzwe, birashoboka ko rikubereye rishya. Kubera ko satani atashobota gutuma abantu b’Imana basonza, yagerageje kubagumisha mu buretwa mu gihugu cya Egypte. Agerageza kubarimbura mu butayu igihe bari mu rugendo bajya mu gihugu cy’amasezerano, ariko ntiyashoboye kubahagarika mu mugezi wa Yorodai, haba n’i Yeriko. Ariko igihe binjira mu gihugu cy’amasezerano, satani yabashoboye ku mujyi muto witwa Ayi. Kuki yabashoboye ? kubera icyaha cyabo yari umwanzi  uri imbere, ingabo zitaboneka rwose zidafite imbaraga Yosua 7 .

Mu myaka amajana Abisiraheli batakira Uwiteka ngo abakize umubabaro wabo, nyamara barongera baramya ibigirwamana bahinduka imbohe z’ukundi kuntu. Kuki ? « Ndababwira nti : «Ndi Uwiteka Imana yanyu, mwe kubaha imana z’Abamori bene iki gihugu murimo, ariko mwanga kunyumvira (ijambo ryanjye) Abacamanza  6 :10.

Mu Bacamanza ibice 6 Imana yagendereye ibice 6 Imana yagendereye Gidiyoni mu gihe gisa gityo, Abaheburayo bari mu gihugu cyabo cy’amasezerano, ariko buri gihe babibaga imbuto, Abamediya n’Abamaleki bakaza kakarandura n’ibyeze bakabisiribanga bakiba imbuto nk’uko satani yiba imbuto z’ijambo ry’Imana. Rwose aba bana b’Imana bari imbohe ku banzi babo nubwo bari mu gihugu cy’amasezerano.

Isezerano rya kera ryerekana baba imbohe mu gihugu cy’amasezerano.
gdkr10
Uku niko umwanzi akora ngo akubone            

Ashakashaka iyo mirimo y’umubiri wawe ( ya kamere yawe ya kera ) yo utazareka, akakumvisha ko utagomba kubaho ukwiriye ijambo ry’Imana ati : Ushobora kubaho ukoze ibyo ushaka nawe ubwawe, akongera akakubwira ko udakeneye ubwami bw’Imana n’ubwami bwayo bwo kwera imbuto kutababarira ni uburyo bukuru satani agutumira ngo ukorere mu mubereho yawe. Nyuma y’uko agukiranukiye kuri iyo mirimo wisanga  wabeshywe n’umubi. Nturi rero umugabane wa satani, ahubwo satani atuma ukora ibyo udashaka ibi rero bikaba ibihome bigatuma ubura ibyiringiro.

Uri umukristo mu gihugu cy’amasezerano ariko uri imbohe nk’abantu bo mu isezerano rya kera nturi n’uwo kubatizwa ngo ufashe n’abandi, satani yahagaritse amazi, ariko ni wowe wamuhaye uburenganzira.

Ni izihe nzu z’imbohe satani ashobora kudufungiramo ?   

« Ni ukuri ni ukuri ndababwira ko umuntu wese ukora icyaha ari imbata y’ibyaha. » Yohana 8 : 34.

Uburwayi, ibyorezo, ubukene buhoraho, kudakundwa, niba hari igihe utakunzwe, turi mu nzu z’imbohe.

Kwikunda ni ikinyuranvyo cy’urukundo nyakuri. Ibi ni         ugutekereza ko uri ihurizo ry’isi n’ibintu byose bikwiziringiraho.

Kwiyanga – uburyo umuntu yisangamo akennye ukaneshwa. Nti tugomba kumva iby’urwaho turi kuva cyangwa undu muntu uwo ariwe wese  uretse Imana n’ijambo ryayo gusa. Umubiri n’isi bigerageza kutumatanisha n’ibitekerezo b’uburyo butari butari bwo bijyanye n’uburo butaribwo. Nuko tukumva turi hejuru kandi dufite ishema, cyangwa tukumva dukennye n’isoni no kuba inyuma y’abandi uburyo bwo gukira ibi ni ukumenya ko Imana iri mu ruhande rwawe n’aho ujya hose hahawe umugisha kuko ufite Imana muri wowe. Uhesha umugisha buri wese uhuye nawe kuko uri urwabya rw’ibumba rwuzuyemo icyubahiro cy’Imana. Ibyo abandi bagutekerezaho ntibikugira uwo ariwe. Umurimo wawe cyangwa umuhamagaro wawe ntukuranga. Iyo ugiye ku kazi kawe utangaho ikigukwiriye, igihe Yesu yoza ibirenge bw’abigishwa be, byari nko koza imyanda, ariko Imana yarabikoze, koza ibirenge byabaye ikintu cyubahwa.

Abapfakazi n’impfubyi. Yakobo 1 :27 Imana yashyize agati ku bapfakazi ( ubu  busobanuro bukubiyemo n’abagore batandukanye n’abagabo babo) n’imfubyi (ubu busobanuro hakubiyemo n,abana baba batandukanye ).Niikibazo ku muntu nta butware nta kurindwa ,nta kumenywa,n,ababyeyi.Ibyo bivuga ko nta mutekano,nta muvugizi muburyo buvugitse neza.Isezerano rya kera ritegeka abayisirayeri kwita ku mfubyi n,abapfakazi.itorero ryo muri iki gihe ntiribyitaho na busa.

Twese rero dukeneye umutekano,kuba umupfakazi n,imfubyi ni ikibazo cyokubura umutekano.nzi abantu bagize ikibazo gikomeye cyo kuba abapfakazi n,imfubyi.Nk,abizera ,tugomba guhagararira kugira neza kw,Imana imbere y ;abapfakazi n ;imfubyi .umutima wayo ukubarebera,kubaha inkomeze idasanzwe no kubateganyiriza.Niyo bwihisho bwabo ni umutekano wabo.Niba warabaye muri ubu buryo bwo kuba « imbohe »ugomba kumenya uko Imana ivuga muri yakobo 1 :27 « idini ritunganye kandi ritandukanye imbere y,Imana data watwese ni iri :ni ugusura imfubyi n,abapfakazi mumubabaro yobo,nokwirinda kutanduzwa n,ibyisi. »

Ibi ni byo byukuri Imana ishaka, ntuzi ko Imana ibyishimira ikanakwakira neza !

« Imana iri mu buturo bwayo bwera, ni se w’imfubyi ni umucamanza urengera abapfakazi » (Zaburi 68 :5).

Impiya - kugirirwa ikizere mu isi ikaguhesha kubona icyo ushaka cyose ukabirutisha Imana.

Uguhohoterwa – abantu benshi barahohotewe ku bijyanye kubijyano no gukoreshwa imibonbano mpuzabitsina ku ngufu no mu bundi buryo.  

Ukwigira intungane- ni ikintu kiboneka nai cyane mu maso y’Imana ni umwanzi wayo.

Ukubura imbabazi  - ni ugucumura

Ubundi bwanzi – ni icyaha ukorera abo mubana, ubusambanyi, gusharirira abandi, gusakuza cyane, uburakari, kubura ubunyangamugayo n’ukuri, n’ibinsdi bisa bityo.

Gutwarwa n’ibyisi – hari ibintu byinshi umuntu yavuga ariko byose ni uguca ukubiri n’Imana byangwa n’Umwuka Wera.benshi bagwa mu mutego kubera umuvumo w’ikigihe abantu ntibagishoboye guhamya urukundo n’ubugwaneza, abandi bagwa mu mutego wo gukora iby’abasekuruza, uburetwa n’ibitekerezo isano yabo yangirika kubera ibyo tuvuze, kutabona amahoro, kutagira ibyishimo.

Ubupfumu- cyangwa kugenzura abandi  ushobora kubigwamo cyangwa ukabyinjizwamo.

Abacanga 6:34, Nyuma yo gusenga ibigirwamana Gidiyoni yuzujwe Umwuka w’Imana. Agira imbara zo kubaha Imana areka kumvira imiterere ye ya Kamere. Icyabayeho cya mbere ni ukugaba ibitero ku banzi be. Iyo dusenga ibigirwamana by’imyuka mibi, tugomba gutegereza intambara zizava kuri kamere.

Abacamanza 6:36-40 yiga kugirana ubumwe n’Imana ku rwegi rwo hejuru agira icyizere ntiyita ku bihe yarimo (ahari  byatewe n’ibyo bihe yarimo)

Gidiyoni year imbuto z’ubwami bw’Imana. Ahinduka umwe no mubakomeye mu mateka yabohoye ubwoko bw’Imana. Soma abacamanza 7 kugeza igie cya 8:21urebe uko urugamba rwagenze. Imana ihindura umuntu wari waraneshejwe kubera ibihe  byo kuheba aba uwanesheje yandikwa mu mateka kubera impamvu ebyiri:

1)    Umusaraba no 2 kogezwa kwa Gidiyoni n’umusaraba kugeza ubwo yagiye hose yubaha Imana akora ibirenze n’ubushobozi bwe kandi  arinda n’igihugu cyabo

Nyamara Gidiyoni yaguye mu mutego w’ibyaha, imivumo no kuramya ibigirwamana byo mu muryango wabo , Marayika w’Imana azana umusaraba ku gitambo aravuga ati “Mwana w’Umuntu, ntayindi nzira niyishyizeho imivumo n’ibyaha bikwizingiraho kubw;ukuri kw’iri sezerano, nkuyeho icyaha cyawe, imivumo y’umuryango, ibyaha bya ba sogokuruza bawe bakoze bakaramya ibigirwamana. Nzogeza izina ryawe ryari ryaravumwe n’Imana uzitwa “Umunyambarag” ubugidiyoni bisobanura ucagagura”

Imana ihurira na Gidiyoni aho yari ari imana ntiyamubwiye kuguma uko yari ameze Imana yari imwiringiye Gidiyoni yasobanukiwe ko atanesha kubw’imbaraga ze ahubwo kunesha kwe guturuka ku mbuto. Asobanukirwa ko yari imbohe mu gihugu cy’amasezerano asobanukirwa ko agomba kuba inshuti nyanshuti y’Imana, umugezi utemba yiga inama iyo ariyo. Yiga kwicara, kugenda no guhaguruka. Umusaruro wavuye muri ibi birangiye ni imbuto z’ubwami bw’Imana.



Ibabarize kumva ijwi ry’Imana

Kora ibishoboka byose kugirango utunganye ubugingo bwawe bw’umve ijwi ry’Imana. Fata akanya karambuye mu ijambo ry’Imana.

Umve amakaseti ariho ijambo ry’Imana, soma ibitabo byiza, injira mu ijambo ry’Imana. Fata akanya ku guturiza Imana, jya wumva byinshi ariko uvuge make. Iga iby’umugezi utemba n’inzira yo kumva ijwi ry’Imana cyane ubisobanukiwe neza, iyambure ureke ibikwizingiraho buri munsi. Reka ibyo usanzwe ukora.

Emerera imana ivuge n’umutima wawe!
<top>




Igice cya 4: Imana Ni Inde?

Irashaka kugirana ubumwe nawe, Imana irashaka kubana nawe ntugengwe n’ibyidini cyangwa ibindi ushinzwe. Kugirango usobanukirwe n’umuntu runaka ugomba kumenya imico ye. Ikintu cya mbere tugomba kumenya ku mana ni uko ari umurenyi wacu !

Si umuremyi wacu gusa ahubwo ni  uw’ibintu byose biriho.

Abakorosayi 1:16-17: hatubwira ngo “kuko muri we harimo byose byaremewe, ari byo mu ijuru cyangwa ibyo mu isi, ibiboneka n’ibitaboneka, intebe z’ubwami n’ubwami bwose, niwe wabiremye byose kandi byose bibeshwaho nawe”.

Abaheburayo 11:3 havugango “kwizera ni ko kutumenyesha yuko isi  yaremwe n’ijambo ry’Imana nicyo cyatumye ibiboneka bitaremwa mu bigaragara.

Abaheburayo 1:2 (Bibiliya ya Thampson) hatubwirako  ngo” naho muri iyi minsi y’imperuka yavuganiye natwe mu kamwa k’Umwana wayo, uwo yashyiriweho kuba umuragwa wa byose. Ari we yaremesheje isi (Umurongo wa 3b akaba ariwe uramiza byose ijambo ry’Imbaraga ze.

Ntitwashobora kuvuga Imana uko uiri kose kuko ari Umuremyi wacu

Icyakora reba imirongo imwe n’imwe itwereka ukuri ngo dusobanukirwe imana neza bivuye mu byanditswe byera

1.     Yaremwe n’Imana (Yohana 1:1-3, n’Itangiriro 21-33)

2.     Ishobora byose (Luka 1:37)

3.     Izi byose (Zaburi 147:5)

4.     Ihoraho (Yeremiya 23:23-24)

5.     Ni Umwuka (Yohana 4:24)

6.     Ubutatu muri umwe. Imana Data, Umwana, Umwuka Wera (Matayo 3:16-17) Yohana 1:1-14, 14:9-20

7.     Ntigira iherezo (Yesaya 40:12-13)

8.     Kamera yayo ni urukundo ni  Imana idukundo. Ni urukundo Imana idukunda rutagira icyo rushingiyeho urukundo rwayo ntirushingiye kuko turi beza cyangwa babi, ubwo twari twarapfiriye mu byaha yaradukunze urupfu ntacyo rwakora uretse uretse kwakira ubuzima. Abantu bakunda bafite icyo bagamije. « Niba uri mwiza cyangwa ukora ukora ibyo nkubwiye ubwo rero nzagukunda. « Siko ibyo bimeze ku Mana, Ikunda kuko ari urukundo rudafite icyo rushingiyeho »

9.     Umuterere yayo ni imbuto z’umuka zivugwa mu bagaratiya 5 :22-23

10.  Ntihinduka na mba amarangamutima nayo ntashyuha cyangwa ngo akonje nk’ayabantu.  (abaheburayo 13 :8)

11.  Yakobo 1 :17 asobanura neza igicucu cyo  cyo guhindagurika gihindukira kikava aho kiri mu gihe cy’izuba. Ariko yakobo avuga ko nta gicu cyo guhinduka kuri Yesu na gato. Muyandi magambo Imana ivuga mu Befeso 2 :10 ko ko imibereho yacu yari yarateganyirijwe  uhereye kera koseyego hari umugambi wa buri wese mu mibereho yacu, ariko ni ahacu guhitamo inzira

Imana ni umutegeka w’Ikirenga ifite ubwami, ariko ibikora ku buryo bidahutaza ubushake bw’umuntunu nubwo abantu babi bigomeka ku ku bantu b’Imana no ku migambi ibafiteho.

Kandi abantu n’abadayimoni bakorera mu mugambi w’Imana.

Zaburi 33 :10 havugango, uwiteka ahindura ubusa imigambi y’amahanga, akuraho ibyo amoko yibwira.

Zaburi 2 :1-4 haratubwira nogo, Ni iki gituma abanyamahanga bagira imidugararo ? N’amoko yatekerereje iki iby’ubusa. Abandi bo mu isi bateguye kurwana, kandi abatware bagiriye inama Uwiteka n’uwo yasize, bati reka ducagague ibyo batubohesheje tujugunye kure ingoyi batubohesheje. Ihora yicaye mu ijuru izabaseka, Umwami Imana izabakoba. Niba ufite ibyo udasobanukiwe kuri iki gitekerezo wibuke ko Imana ihoraho iteka  ryose.

Ireba ejo hazaza hacu, ahacu hahise ndetse n’ahubu turimo ibirebera icyarimwe ishaka kuduha umugisha kubera ubu bumenyi ariko ntizica ubushake bwacu twigengaho.

Imana ni ijambo tugomaba kuyiringira, niba hari ikintu ijambo ry’Imana ritinyuka gukora ikindi kintu cyo mu isi kitatinyuka gukora, ni ukuvuga mbere uhamya ejo hazaza hawe, ukom uzaba umeze. Uludaciraho isi urubanza niko duhamya, kuko ndi Uwiteka nzavuga kandi ijambo nzavuga rizasohora, ntabwo rizongera kurazikwa kuko mu minsi yanyu mwa b’inzu yabagome mwe nzavuga kandi nzasohoza icyo navuze.

Ni ko umwami Uwiteka avuga (Ezekieli 12 :25)

Ababudiste, konfiyaniste n’abigishwa ba Mohamedi bafite ibyanditswe byabo bishingiye ku muco, ariko muri ibyo byanditswe amagambo y’ubuhanuzi aragaragara nta kiyatubya. Gusenyuka kw’itiro guterwa kwa Yerusalemu, kugwa kwa Baburoni na Roma, byari byaravuzwe mbere bisohora byarasuzuguwe.

Kuza kwa Yesu i Yelusaremu byari byaravuzwe ho imyaka amagana n’amagana n’umuhanuzi Daniel. Kugera no kumunsi wishingwa rya Isirayeli nka Leta mu 1948 byari byaravuzwe umunsi, ukwezi, mu isezerano rya Kera. Hari abahanuzi 300 Yesu yasohoje : ku  kuvuka kwe, imibereho ye, urupfu rwe, no kuzuka kwe. Twite gusa kuri 17 bw’ingenzi cyane.iby’agateganyo hahujwe ibyo 17 byavuzwe mbere bihwanye : amahirwe amwe kuri

480.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000 cyangwa miliyari 480 x miliyari 1 x tiriyari imwe

Kubirebana n’ubuhanuzi burenze300 Yesu yasohoje, birababaje kwibwirako ubwo buhanuzi bwose bwasohozwa kubw’impanuka biturutse ku muntu. Gusa igishoboka mu mibare ubwo buhanuzi bwose busohoye bwangana n’uwo mubare ukurikiwe n’amazeru 181 ! kugirango mbahe igitekerezo cy’uko uwo mubare munini waba ungana dutekereze ikintu cyuzuyemo kugera hejuru utuntu dut cyane twitwa Electrons (milyari ebriri n’igice ziri ku murongo hagati ya buri Electron n’indi hakabamo intera ya mm 25). Tekereza nawe mu mutwe wawe aho ibyo bintu byagareukira n’intera igenwa n’urumuri mu mwaka kandi rufite umuvuduko ungana na km 299.274 mu isegonda. Ibyo rero bikube na miliyoni magana atanu  x inshuro enye. Icyo kintu kirimo izo electroncs, kuramo electron imwe maze uyisige ibara ritukura maze wongere uyisubvize muri cyakintu yari irimo. Maze nurangiza uyivange n’izindi Electron mu gihe kigeze  mu myaka ijana ukizivanga. Maze  ufate igitambaro upfuke mu maso y’umuntu umubwire ukuremo ya Electron wasize ibara ritukura ese byashoboka ?

Ni amahirwe angana nayo, Yesu Kristo wabayeho, agapfa, akazuka none akaba ari muzima nkuko ibyanditswe bivuga  « kubw’impanuka » ? hari ubundi buhanuzi bwinshi mu isezerano rya kera abantu bareberaho birusyha cyangwa bakora urutonde. Hari ubuhanuzi 1847 bw’abantu ku giti cyabo bwerekeranye n’intego 737 zitandukanye ziboneka mu mirongo 8352. Ibi bifite 27% kw’  ibyanditswe byose byose (bya bibiriya cyangwa se bifatiye kuri bibiriya).

Yesaya 42 :9 « Dore ibyambere birasohoye ,n,ibishya ndabibamenyesha mbibabwire bitari byaba « .

Yesu ubu ni nde ? mu butumwa bwiza tubona yesu uwo yari we kuri iyi si. Bitwereka uko Imana mu bumana bwayo,Ise .yesu  yatweretste ko ari umwana w,intama w,imana wishyizeho ibyaha byawe n’ibyanjye, wicishije bugufi  mu mibabaro agapfa urupfu rw’abagome ku musaraba, urupfu njye nawe twari dukwiye gupfa.

Intumwa Paulo yagize ihishurirwa rw’ibyo Yesu yadukoreye nubwo Paulo atigeze abona Yesu imbonankubone. Tubona iryo hishurirwa mu nzandiko za Paulo.

Uko byamera kose Yesu yahisemo kwiyereka Yohana mu buryo budasanzwe.

Murebe mubyahishuwe igice cya mbere umurongo wa  mbere. Haravuga ngo “Ibyahishuwe na Yesu Kristo” nibwirako Imana yaduhaye uku kureba Yesu kuko tudashobora ku mubona uko ari mu bundi buryo. Benshi bagendana nawe, benshi bamubonye apfa, abandi bamubonye azuka, ariko nta muntu wamubonye byukuri nkuko ari ubu. Ni intwari mu ntambara, umucamanza, Umwana w’Intama, Imana ishobora byose, ari ku ntebe y’ubwami, ntawahangara guhagarara imbere ye. Ni itsinzi, “Ijisho riteye ubwoba” kubanzi be akora mu izina ryawe. Yohana yashakaga gusobanukirwa ibi byose. Ntekereza ko Yesu yeretse Yonani iri yerekwa mu buryo bwo kumukomeza amuzanira kwizera n’ibyiringiro, kugirango atange imyumvire kuri ubu buryo butari busobanutse, no kubikorera ndetse ayo matorero yandikiye izi nzandiko hashize hafi imyaka ibihumbi 2000, ndetse no kubikorera wowe nanjye mu mibereho yacu y’uyu munsi. Iyo tubona ibintu bidasobanutse twumva ko bidafite ukuri bituzengurutse. Iki gitabo kidufasha kubona itsinzi mu buzima bwacu.

Ibyo yahani yagombaga kwitondera bisa n’ibyacu. Kuri Yohani, abantu bitwaraga nabi. Kuri twe abantu bagenda nabi. Tekereza, yabanye na Yesu imyaka itatu. Yamubonye akora ibitangaza, yamubonye abambwa na none, nyuma yo kuzuka kwe aribwira ati “ dore insinzi”  yabonye Umwuka Wera amanukira abantu n’itangira ry’itotorero. Ashinga amatorero abona abantu bihana. Ubwo, abigishwa  bambere bose bari bagiye abandi babambwe, Petero yari yabambwe acuritse, abandi yababonye baciwe ibihanga, abandi bafashwe nabi  ku buryo bwose bushoboka. Yabonaga abantu bagenda bata icyerekezo. Yohana nawe ubwe yari hafi kwicwa, atekwa mu mavuta ariko ntibashobora ku mwica. Ariko uri icyo gihe agirwa imbohe ahabwa akato k’ibihe byose mu cya Patimo(gisobanura urupfu rwanjye – ikirwa cy’amakuba kandi kibujijwe mu Nyanja ya Aegean). Kubw’ubwitange bwe byari uguheka amabuye bagomba guheka ku mugongo bazamuka n’imisozi. Yagombye kwibwira ati “isi ibaye mbi pe ?” ariko se nzi Yesu ? mu by’ukuri ni Imana mu mubiri navuze mu butumwa bwanjye? Ese itorero ryaratsinzwe? Ubugingo bwanjye bwabaye igihombo? Ubwo rero, aaah! Ibintu yabonye ntiyari yarigeze abibona mu mibereho ye yambere.

“Ku munsi w’Umwami wacu nari ndi mu mwuka, inyuma yanjye numva ijwi rirenga nk’iryimpanda rivuga riti ndli Alufa na Omega” icyo ubona ucyandike mu gitabo, icyoherereze amatorero arindwi ari mu Efeso, Ni I Simuruna n’Iperugamo ni Twatira, ni Sarundi, ni Firaderifiya ni Lawadidikiya.” Nuko mpindukizwa no kureba ijwi ryavuganaga nanjye, mpindukiye mbona ibitereko by’amatabaza mbona usa n’umwami w’umuntu, yambaye igishura kandi yambaye umushumi wizahabu mu gituza. Umutwe we n’umusatsi we byera ga nk’ubwoya bw’intama bwera nka sheregi, n’amaso ye yasaga n’ibirimi by’umuriro, ibirenge bye bias n’umuringa w’umuteke utunganijwe n’umuriro wo mu ruganda, n’ijwi rye ryari rimeze nk’amazi asuma. Mu kuboko kwe k’uburyo yari afashe inyenyeri ndwui mu kanwa ke havamo inkota ityaye ifite ubugi Impande zombi. Mu maso he hari hameze nk’izuba iyo rityaye. Mubonye ntyo mwikubita imbere mera nk’upfuye, anshyiraho ukuboko kw’iburyo arambwira ati”Witinya. Ndi Uwambere kandi ndi Uwimperuka ndi Uhoraho. Icyakora nari narapfuye ariko none mporaho iteka ryose, kandi mfite imfunguzo z’urupfu n’izikuzimu”.

Kristo wahishuwe

Mu Byahishuwe igice cya mbere Yohana abona Yesu uwo ariwe! Yahishuwe ari nka : Umwizerwa, Uwukuri wo kwizerwa, Umugabo wo guhamya wa mbere wo mubazutse, umwami w’abami, urazavuba adatinze, Alufa na Omega, Uwambere n’Uwanyuma n’ushobora byose uba hose! Arabagirana nk’ukwezi! Wamwishingikirizaho.

Yesu n’Ijambo ry’Imana. Yesu ni Imana (Yaohani 1 :1-2&14)

12.Yesu abyarwa n’Umwari wisugi (Luka 1 :26-38)

Abaroma(1 :3-4) hatubwira ko » bavuga iby’Umwana wayo wavutse mu rubyaro rwa Dawidi mu mubiri kandi werekanywe, n’ubushobozi ko ari Umwana w’Imana mu buryo bw’Umwuka  Wera bigahamwa no kuzuka kwe niwe Kristo Umwami wacu »

13.Umwuka wera ni Imana (Yohana 14 :16-23, 16 : 7-15) 14. Mbere ya byose Imna ni urukundo iguhozaho ijisho ryayo kurutako ababyeyi n’imiryango yanyu itabitaho.

Ijambo ry’Imana rivuga urukundo n’inyungu y’Imana kuri wowe nanjye mu migani Yesu yaciriye abantu muri Luka igice cya 15.

Nta mushumba w’umunyabwenge wareka intama 99 ngo ajye gushaka imwe yazimiye ariko Imana idukurikirana mu igihe twazimiye.

mu mugani ukurikira uyu mugore yari yihebye. Inkwano yari ikenewe ngo asashyingirwe (arongore) byari ibiceli icumi, atakaza kimwe muri ibyo biceli yari afite iyo atakibon ayari kuguma mu bukene cyangwa akigurisha. Imana iradukurikirana ngo tubohorwe kandi isohoze  inzozi zacu n’ibyiringiro byacu.

Umubyeyi mu mugani ukurikiyeho yategereje umwana we kandi afite ibyiringiro byo kugaruka k’umwana we wari wazimiye. Igihe yamubonye  akiri kure, ariruka akora ikintu kidasanzwe amusanganira bwangu uko yari ashoboye yambika umwana we wasaga nabi yanduye kugirango abakozi be bandi batamubona asa atyo. Ntiyashakaga ko umwana we akorwa n’isoni.

Ibibazo byibazwa ku miterere y’Imana

“isaha yahagarara “ kugirango ubisobanukirwe. Imana iteganya imbere imibereho yacu ?  ni inde ugenzura Imana cyangwa ni njye, cyangwa ni abantu bangose, Imana ifite abantu bazakizwa bakajya mu ijuru abandi bose ntibazahabwa ayo mahirwe?

Hari ibintu bibiri tugomba kwitaho cyane

1.     Imana yaremye umuntu ku busha ntawe uyihase kumurema ntizica umugambi wayo rero.

2.     Imana ntigira igihe cyo kubaho, ibaho iteka ryose. Iki si igihe kirekire nta n’igihe cyerekanywe izamara. Imana ni itangiriro ikaba n’iherezo. Ibivuga mu Kuva no mubaroma ibice 9 ko yanangiye umutima wa Farao atazayihindukirira, Imana imugira ityo gusa. Mu by’ukuri rwose Imana ntifata icyemezo cyo kunangira umuntu, ariko hari ikintu mu muntu gikorwa kimunangira umutima ku Mana maza akanga Imana. Iyo tuvuze oya Ku Mana, muri twe haba habayemo ikintu cyo kwinangira buhoro buhoro. Amaherezo, ntituzashobora guhitamo. Imana yari ibizi mbere. Imana rero niyo nyirabayazana ? Oya ! amahitamo ya Farao n’umutima nibyo byabiteye.
<top>

 



Igice cya 5 : Kwicara
Ibyavuzwe na Watchman mu gitabo cye yise A TABLE IN THE WILDERNESS June 20 twakita Ameza yo mu butayu”Aho noho nzajya mbonanira nawe hejuru y’intebe y’ihongerero” hagati y’abo bakembi hari ku isanduku y’ibihamya, nikonzajya nkubwirira amategeko yanjye yose ntegeka Abisirayeli.

Ni iri he pfundu ry’ubumwe n’Imana? Ni icyubahiro cyayo ku ntebe y’imbabazi n’igiciro cyayo cy’abagerumbi. Dufite guhimbaza Imana ni “Abakerubi b’icyubahiro” Ni ahantu icyubahiro cy’Imana kimenyekanishirizwa, n’urubanza rwa ku muntu rugatwikirwa, tubonera imbabazi z’Imana aho kandi aho honyine.

Imana ntishobora kuba Imana, yerekanira imbabazi zayo aho iri? Oya, ishobora kwerekanira imbabazi zayo aho icyubahiro  cyayo cyuzuye , imbabazi zirindirwa. Ntiyisubiraho biturutse ku bakerubi. Ni amaraso yamenywe yatumye habaho ubumwe by’umunyabyaha. Kubera ibyo Imana ishobora kwerekana imbabazi bidakuyeho icyubahiro cyayo, ishobora gushyiraho ubumwe n’umuntu nta kwiyanga ubwe. Muri ubu buryo amaraso ya Yesu ni ngombwa ku bucuti, budasubirwaho ni ngombwa, kandi si ibanze ry’ubucuti. Iyo ngiranye ucbumwe n’amaraso kubw’imbabazi ze zihoraho si amaraso igiciro ndebye, ahubwo kubw’icyubahiro. Umwenda wari ukingirije ahera watabutse mo kabiri ukurwaho, kubw’uwo utakiriho twese twigereye imbere y’Imana. Nk’umwana w’Imana wemerwa kwimenyereza kwinjira cyane mu bucuti bw’Imana. Ibi bikubiyemo ubucuti buhejeje mu kuboneka kwayo, ariko burenze cyane. Matayo 5 bibanda ku gihembo cy’amasengesho habayeho gusenga agasubizwa igihembo ni Imana ubwayo . ibindi bituruka ku masengesho ku buryo bworoheje ni ukubona ibyiza. Niba wigengesera ku bijyanye n’umubano wo gucengera umubano wagiranana Yesu uzabigeraho. Ariko habaho ikiguzi wariha Imana yiyereka abantu bajya imbere yayo kandi bakayubaha (Yohani 4:21) imana na none yiyereka abayishakana umwete kandi bagatungana. Tugomba kwimuka tukava mu byo tumenyereye, tukabona akanya kuba muri yo. Imana ijya iha abafite inzara n’inyota byo gukiranuka by’ukuri no kwera. Niba udasonzera ibi, saba Imana iguhe iyo nzara. Tuziko kuboneka kw’Imana kutigera kutuvaho, ariko ndavuga ibintu bimwe na bimwe bitandukanye. Ndimo kuvuga ibirebana no mu kwinjira mu cyubahiro  cyayo, gutinyika kwe n’icyubahiro cyayo itazaha undi. Ibi bitandukanye cyane no kuyikorera muyihimbaza. Ni wowe n’Imana mu gukiranuka kwayo ko gukiranuka. Ibi byo guhura ntibirimo ukwimenyekaniska mu bumuntu bwawe. Bibaye byiza byabamo, byaba kwinjiramo mu buryo bworoheje no kuganira. Ukamenyera icyubahiro cyayo ku rwego uru n’uru ko ubuzima bwawe bwahinduwe iteka.ndavuga umubatizo wo kwinjira mu mwuka wera, hagakurikira noneho impano. Ndimo mvuga ibirebana no gukiranuka kwayo byica kandi bigakongera kamere ya Adamu. Nk’uko usoma ukoresheje ijambo “Imana irahari” mba ndimo kuvuga ubwami bw’ikirenga. Iyo  umwizera azi n’ukwizera afite ko ashaka kugira ubucuti nawe, agomba kumenyera ubwo bucuti agateganya ajya imbere y’Imana mu buryo Imana yemera. Uburyo bwayo ni ubworoshye kwiyereka Yesu nk’Umukiza kandi akubaha vuba cyane ijambo ryayo. “Kuko ibyo byose ukuboko kwanjye ariko kwabiremye, bikabaho byose.” Niko Uwiteka avuga, “Ariko uwo nitayo ni umukene, udfite umutima umenetse, agahindishywa umushyitsi n’ijambo ryanjye.” (Yesaya 66:2) ikintu gikuru cy’ubugwaneza ni ukwemera kwihana no guhindukira tuva mu migenzereze yacu yakera, bidahuye n’imiterere y’Imana, iyo migenzo isa “n’imyambaro ishaje” ariko ku bakristo benshi hari ibisumbye kuri ibi biruta bishobora guhura n’ijisho. Abakristo nenshi bari “mu nzu y’imbohe” bitari ngombwa ko bayibamo , biyambuye kuba abanyakuri n’abiringirwa ubwabo n’Imana.  Ku ruhande rumwe bamenye ko hari icyo bagomba gukora birababaje muri iki gihe kuba badatekereza ko bari mu “Nzu y’imbohe”. Rimwe na rimwe umwanzi abafatirira mu miryango y’inzu y’imbohe akoresheje uburiganya ababeshya ko ari abakristo.Bamwe ntibashaka kwihanganira imibabaro ndetse banga n’uvuze agereranya iby’Imana. Ikigeretse kuri ibyo bavuga ko bashaka kwakira ubwo bwiza bw’Imana. Abandi bagendera mu by’amategeko, ubuyobozi no gucengera no Gukiranuka nyamara atariko. Bumva ko bakorera Imana igira uburakari. Abandi bakomeza kuba mu “buntu butari bwo” biyumvisha ko Imana ibabona nk’abataboneye imbere yayo, bityo rero bagakomeza kubeshwaho no kwaizera. Basenga Imana iyo bari mu bihe bikomeye, nyamara nta n’umwe wo muri aba bantu wishimira ko Yesu yigize umuntu, kuba Imana ibana natwe cyane n’ubucxuti bw’Umuremyi, bashobora kwinjira mu bwami bw’Imana iyo bapfuye nyamara bari mu irimbukiro igihe bari ki isi.

Umugezi utemba uzubaka ukwizera kwawe, kandi bizahamagarira Imana kuza kuzuza icyifuzo cyawe no kukwihishurira. Bizaguhesha ibintu bimwe na bimwe ukeneye gukora ku gutekereza ku butumire bwayo naje kumenya Imana bitarenze ukwezi kumwe bituma njya kugirana igihango no kuba umubwirizabutumwa bireme isezerano. “Uwiteka ni inshuti yanjye y’amagara” ni inshuti nizera kuruta umugore wanjye. Iyo numvaga ko nshonje ku bintu biasa bityo , nkomeza kubikurikirana kuva ubwo.

Inyigisho za bibiriya, ibiganiro, ibitabo, inyigisho zo kuba abigishwa byose ni byiza, ariko niba utihatira kugira ngo Imana ibe mu ruhande rwawe ubura ikintu cy’ubuzima bwa gokristo. Iyo uziko Yesu ari mcu cyumba hamwe nawe ukaza, imibabaro n’igabanutse, kwizera kugakanguka n’ubuntu bwayo bukakanguka kuruta buri kintu mu buzima ugomba kurwanirira. Igihe nahishuriwe inzdira yo kwandika ninjira mu kuboneka  kw’Imana byitwa Umugenzi utemba, ubushuti n’igihango byanjye na Yesu byaragutse cyane. Nabihishuriwe igihe nabaga ntashobora kumva kubona kw’Imana kandi mu gihe ibintu byabaga bitameze dneza muri njye. Mpishurirwa ko nshobora gukora urugendo rw’iminota 30 no mu bitekerezo byanjye nkerekera inzira y’umugenzi utemba nkibona hari amahoro no mu busabane n’Imana. Intego ni ukubaka aha hantu nka Lifestyle iki nicyo “Twakoresha inziri” yo gusabana n’Imana kugira ngo gushyira mu bikorwa ibyifuzo wasabiye.

Muby’ukuri abantfu barababaye

Bamwe ntibashobora kubona amafaranga yo kwishyura, abandi babonye ibisubizo bidashimishije biturudtse ku  burwayi bwayo, bamwe na bamwe abana babo babaye inzererezi, abandi nabo bafite imiryango yaratandukanye. Tugomba kumenya duko twagirana ubusabane n’Imana binyuze mu isezerano ry’amaraso kugira ngo turiremeshe muri ubu buzima , hagati ya none n’ibihe dukurwa muri uyu mubiri tujya mu ijuru.

Byongeye kwishimira kuboneka kw’Imana hari icyakorwa cyane ariyo nzira yo mu mugezi utemba. Igitekerezo cyo gukurikira akayira ko kwinjira mu kuboneka kw’Imana nta nzira bisobanura kugabanya isano n’Imana ku byagenderwaho, cyangwa kwemeza ko ugomba kwinjira mu kuboneka kw’Imana mu buryo ngiye gusobandura neza bikomeye. Nizera uko nshfoboye kose ko umugezi utemba wuzuyemo ubushobozi bw’isano buzamura ukundi isano yawe na Yesu cyangwa bikakwemerera kqugira ubusabane kubw’igice cya mbere cyane.

Igihe abana banjye bari bato cyane byantwaye umwanya munini mu gusabana nabo. Uko bagiye bakura batangiye kugira amahitamo menshi ubusabane n’ubushuti twashoboye kwishimira cyane cyane bishingiye ku kunntu bagenda nanganiriza bambwira inkuru zitandukanye. Abana baza kuri njye kubera ubushuti, inama kunyishimira no kuza nanshima kandi bagategereza cyane ubusabane nanjye kuruta baza buke kuri njye kubera uruhushya cyangwa kwishyura amafaranga. Nagiriwe ubuntu  buhorobuhoro n’uko badakora ibitandukanye ugdushaka kwanjye kuri bo. Nubwo ku gihe runaka kuri bo ariko ninjiye cyane mu bushuti nabo iyo bakora ibyo bashaka babohokeye n’iby’isano yabo. Nuko mu gihe runaka bakora ibyo muburyo butandukanye no gushaka kwanjye biransitaza (ibihe byinshi) imbabazi n’ubuntu byanjye ni icyategamijwe bubavamo kinzaho, ariko bagomba gutekereza no guhitamo. Mu biganiro byabereye muri Kaminuza Southeastern  Dogiteri Mariko Rutland yamfashije gusobanura ibi nk’uko biri.

Yavuze ibi bikurikira:

“Nti tugerageza kugira ubushobozi bw’ikirenga, ahubwo ubushobozi bw’ikirenga, Imana ibaho, Yesu ubwe ashobora kubuduhesha.” Ubupfumu, abashitsi, inyuka idasanzwe bigerageza kugirana ubusabane n’ubushobozin bw’ikirenga. Igisubizo no kubaha gukora ibimenyetso by’Imana ni biduha ubusabane nayo mu bushobozi budasanzwe. Na none, ni icyemezo cy’Imana kiduha gdushaka kuyubaha bituma dushobora kuba mu busabane no kuboneka kwayo. Imana irimo gukomanga ku nzugi zanyu ivuga iti “Nyabunedka munyumvire” ubusabane nawe biterwa no kubaha kwawe.

Kubaha ni uburyo bw’ubuzima si ikintu kiba.

Hari urwego rugerwaho rwo kubaha nkw’uramye igihe kirekire kubwo kubaha urakura ukubaka undu ku wundi. Ikiguzi kigenda kizamuka. Twahamagariwe kwikorera umusaraba wacu kandi turawikorera ukagenda urushaho kuremera, ntitwikorera wawundu wakwera ushaje, wawundu mushya usaba ubwitange bwinshi no kubaha kwinshi kuko igihembo kirushaho kugira agaciro.

Tegurwa rero ! Nabonye abantu bakurikiye Yesu rimwe mu mugezi igihe kimwe. Twahawe umugisha mu buryo bwo guhinduka dutakaza kandi dupfa kuri kamere y’isi Imana yabwira sogokuruza wacu Aburahamu  « Kandi nzaha umugisha abakwifuriza umugisha bose, kandi uzakuvuma nzamuvuma, kandi muri wowe nimo imiryango yose mu isi izaherwa umugisha.» (Itangiriro 12 :3).

Uburyo bumwe dushobora guhesha abandi umugisha ni ukwemerera Yesu muri twe akabidukorera. Ni kubw’imiterere ye agakuraho inzira imwe ashobora kubidukoreraho ni kubw’imiterere ye agakuraho kamere ya Adamu ubu busobanuro ngiye gutanga butomoye ni amahirwe yawe kwemera Imana kwemera gukora ukwera kwayo mu kuri no mu gukiranuka mu mibereho yawe. Nuko utangire guheka umusaraba wawe mu mibereho yawe. Wemere Imana yuzuye urukundo igukosere mu buryo bworoheje, urahinduka ukundi use na Yesu, ufate uruhande rw’imiterere  ye. Arakubohora uve mu mbohe ziri muri wowe, arakuzanira kwihana mu buryo butuje ikikubabaza gikurweho, imibereho yawe ntikomeza kuba isanzwe.

Cyakora iyi nzira si iyo kubaho nta mibabaro. Niba uri umunebwe niba utazigereranya ubwawe                             

Nta gukiranuka nta mu muntu uzigera ubona Imana !ndashimira Imana ko gukiranuka no kwera twahawe nk’impano. Ariko iyo ngiye muby’isano ryawe icy’ukuri no guhinduka kw’ubu kw’imiterere yawe mu gukiranuka no kwera, sindimo mvuga kuri bamwe bambara ukwere. Ubu bwoko bw’abiyeguriye Imana bagira ibisharira, naho kwe kw’umu gutanga ibyishimo. Urukundo n’imbuto zose z’umwuka wera, mukabara umuntu mushya wareme  gukiranuka no kwera bizanywe n’ukuri nk’uko Imana yabishatse  (Ephesians 4 :24)

Inzira nyabagendwa 35. Inzira nyabagendwa yo kwera  muri Yesaya igice cya 35.

« Kandi hazabaho inzira nyabagendwa, iyo nzira izitwa inzira yo kwera. Abanduye imitima ntibazayicamo, ahubwo izaba iy’abandi. Abagenzi n’aho baba ari abaswa ntibazayiyoba » (Yesaya 35 :5),

Yeasaya igice cya 33 ku mana z’Abisirayeli biturutse babacye abanyabyaha mu buzima bwabo. Yesaya 34 havuga uko ibazanira uburyo bwo kunesha no muri Yesaya 35 hatwereka igisubizo, aricyo kwera. Inyungu ziboneka uko zikurikirana mu bice 35. Birimo ibyishimo, kurimba, ubutayu n’igihugu cyanduye ginduka amasoko y’amazi nubutayu bumeramo indabyo ziraba, haba umunezero usanga, babona icyubahiro cy’Imana. Herekana neza ko impumyi zihumutse, abanyantesge nke barakira, abafite ubwoba basubizwamo ukwizera, abafite inyota babona amazi yo kunywa, kandi barwanya abanzi b’umwuka. Bigusaba iki gice muri ubu buryo boboneye.

·      Ezekieli 47 :1-12 herekana ishusho y’umugezi utemba. Ishusho Imana yeretse Ezekieli yari iy’urusengero rw’Imana ibirwubatse n’uko bitatse, n’uko umugezi utemba uva murirwo .imana ibwira Ezekieli kandi imwereka ko uyu mugezi wari uruzi rw’ubugingo rutemba ruva ku Mana rumanuka ku Nyanja y’abapfuye rwisuka mu mazi yanduye. Uyu mugezi ugomba gusukura amazi ukanayazanamo ukubaho ibyanditswe mu bice 47 bya Ezekieli havuga iby’uyu mugezi yakwiye hose. Nk’uruzi rushotse munsi y’urusengero, nyuma rugakmeza gucengera kugeza rwisukiye mu Nyanja y’urupfu. Nk’uko byakozwe inyanja igira ubuzima. Mu buryo busanzwe inyanja ihagarariye abantu bapfuyebashobora kubaho bagakorwaho n’Imana bihereye ku kintu cyitwa umugezi wagombaga gutemba uturutse ku kuboneka kwayo. Yohana 7:38 havuga “Unyizera, imigezi y’udbugingo izatemba iva mu nda ye, nk’uko ibyanditswe bivuga.” Uruzi rutemba kugira ngo wezwe, uruzi rutemba kugira ngo rugukize kurimbuka.

·      “Ezekieli andika uti” Imana ibwwira Ezekieli mu gice cya 43:10-11 kwakira iki gishushanyo cy’urusengero n’ingero zarwo kugira ngo abantu bashobre kurureba bihane kandi babe umugisha. Ibyo nibyo iyi nyigisho y’umugezi utemba ijyanye nabyo byose. Urusengero ruri he uyu munsi?  1Abakorinto 6:19-20 havuga ngo, “Mbese mbese imibiri yanyu ari insengero z’umwuka wera uri mwe, uwo mufite wavuye ku Mana? Nti muri abanyu ngo mwigenge kuko waguzwe igiciro, nuko rero mutume imibiri yanyu ihimbaza Imans.” Ntitwahabwa  umugisha cyangwa kuba umugisha nta kuri ko Imana ihari. Dukeneye ko Imaana iba muri twe ikatubohora. Ikatweza kugira ngo dushobore gukora umurimo wayo wose naho byaba n’isengesho. Hano hari urugero rwo kumenya kuzura n’Imana kubw’ubuzima bwawe, kubw’Itorero ryawe no kubw’isi. Dukeneye ko Imana iba muri twe ikatubohora kandi ikatweza gukora umurimo wayo wose, naho ryaba isengesho.

<top>

 


Igice cya 6: Kugenda
Ntidushobora guhagarara keretse tugenda

gdkr11

Ibyavuzwe na Watchman mu gitabo cye yise  twakita Ameza yo mu butayu”Aho noho nzajya mbonanira nawe hejuru y’intebe y’ihongerero” hagati y’abo bakembi hari ku isanduku y’ibihamya, nikonzajya nkubwirira amategeko yanjye yose ntegeka Abisirayeli.

Ni iri he pfundu ry’ubumwe n’Imana? Ni icyubahiro cyayo ku ntebe y’imbabazi n’igiciro cyayo cy’abagerumbi. Dufite guhimbaza Imana ni “Abakerubi b’icyubahiro” Ni ahantu icyubahiro cy’Imana kimenyekanishirizwa, n’urubanza rwa ku muntu rugatwikirwa, tubonera imbabazi z’Imana aho kandi aho honyine.

Imana ntishobora kuba Imana, yerekanira imbabazi zayo aho iri? Oya, ishobora kwerekanira imbabazi zayo aho icyubahiro  cyayo cyuzuye , imbabazi zirindirwa. Ntiyisubiraho biturutse ku bakerubi. Ni amaraso yamenywe yatumye habaho ubumwe by’umunyabyaha. Kubera ibyo Imana ishobora kwerekana imbabazi bidakuyeho icyubahiro cyayo, ishobora gushyiraho ubumwe n’umuntu nta kwiyanga ubwe. Muri ubu buryo amaraso ya Yesu ni ngombwa ku bucuti, budasubirwaho ni ngombwa, kandi si ibanze ry’ubucuti. Iyo ngiranye ucbumwe n’amaraso kubw’imbabazi ze zihoraho si amaraso igiciro ndebye, ahubwo kubw’icyubahiro. Umwenda wari ukingirije ahera watabutse mo kabiri ukurwaho, kubw’uwo utakiriho twese twigereye imbere y’Imana. Nk’umwana w’Imana wemerwa kwimenyereza kwinjira cyane mu bucuti bw’Imana. Ibi bikubiyemo ubucuti buhejeje mu kuboneka kwayo, ariko burenze cyane. Matayo 5 bibanda ku gihembo cy’amasengesho habayeho gusenga agasubizwa igihembo ni Imana ubwayo . ibindi bituruka ku masengesho ku buryo bworoheje ni ukubona ibyiza. Niba wigengesera ku bijyanye n’umubano wo gucengera umubano wagiranana Yesu uzabigeraho. Ariko habaho ikiguzi wariha Imana yiyereka abantu bajya imbere yayo kandi bakayubaha (Yohani 4:21) imana na none yiyereka abayishakana umwete kandi bagatungana. Tugomba kwimuka tukava mu byo tumenyereye, tukabona akanya kuba muri yo. Imana ijya iha abafite inzara n’inyota byo gukiranuka by’ukuri no kwera. Niba udasonzera ibi, saba Imana iguhe iyo nzara. Tuziko kuboneka kw’Imana kutigera kutuvaho, ariko ndavuga ibintu bimwe na bimwe bitandukanye. Ndimo kuvuga ibirebana no mu kwinjira mu cyubahiro  cyayo, gutinyika kwe n’icyubahiro cyayo itazaha undi. Ibi bitandukanye cyane no kuyikorera muyihimbaza. Ni wowe n’Imana mu gukiranuka kwayo ko gukiranuka. Ibi byo guhura ntibirimo ukwimenyekaniska mu bumuntu bwawe. Bibaye byiza byabamo, byaba kwinjiramo mu buryo bworoheje no kuganira. Ukamenyera icyubahiro cyayo ku rwego uru n’uru ko ubuzima bwawe bwahinduwe iteka.ndavuga umubatizo wo kwinjira mu mwuka wera, hagakurikira noneho impano. Ndimo mvuga ibirebana no gukiranuka kwayo byica kandi bigakongera kamere ya Adamu. Nk’uko usoma ukoresheje ijambo “Imana irahari” mba ndimo kuvuga ubwami bw’ikirenga. Iyo  umwizera azi n’ukwizera afite ko ashaka kugira ubucuti nawe, agomba kumenyera ubwo bucuti agateganya ajya imbere y’Imana mu buryo Imana yemera. Uburyo bwayo ni ubworoshye kwiyereka Yesu nk’Umukiza kandi akubaha vuba cyane ijambo ryayo. “Kuko ibyo byose ukuboko kwanjye ariko kwabiremye, bikabaho byose.” Niko Uwiteka avuga, “Ariko uwo nitayo ni umukene, udfite umutima umenetse, agahindishywa umushyitsi n’ijambo ryanjye.” (Yesaya 66:2) ikintu gikuru cy’ubugwaneza ni ukwemera kwihana no guhindukira tuva mu migenzereze yacu yakera, bidahuye n’imiterere y’Imana, iyo migenzo isa “n’imyambaro ishaje” ariko ku bakristo benshi hari ibisumbye kuri ibi biruta bishobora guhura n’ijisho. Abakristo nenshi bari “mu nzu y’imbohe” bitari ngombwa ko bayibamo , biyambuye kuba abanyakuri n’abiringirwa ubwabo n’Imana.  Ku ruhande rumwe bamenye ko hari icyo bagomba gukora birababaje muri iki gihe kuba badatekereza ko bari mu “Nzu y’imbohe”. Rimwe na rimwe umwanzi abafatirira mu miryango y’inzu y’imbohe akoresheje uburiganya ababeshya ko ari abakristo. Bamwe ntibashaka kwihanganira imibabaro ndetse banga n’uvuze agereranya iby’Imana. Ikigeretse kuri ibyo bavuga ko bashaka kwakira ubwo bwiza bw’Imana. Abandi bagendera mu by’amategeko, ubuyobozi no gucengera no Gukiranuka nyamara atariko. Bumva ko bakorera Imana igira uburakari. Abandi bakomeza kuba mu “buntu butari bwo” biyumvisha ko Imana ibabona nk’abataboneye imbere yayo, bityo rero bagakomeza kubeshwaho no kwaizera. Basenga Imana iyo bari mu bihe bikomeye, nyamara nta n’umwe wo muri aba bantu wishimira ko Yesu yigize umuntu, kuba Imana ibana natwe cyane n’ubucxuti bw’Umuremyi, bashobora kwinjira mu bwami bw’Imana iyo bapfuye nyamara bari mu irimbukiro igihe bari ki isi.

Umugezi utemba uzubaka ukwizera kwawe, kandi bizahamagarira Imana kuza kuzuza icyifuzo cyawe no kukwihishurira. Bizaguhesha ibintu bimwe na bimwe ukeneye gukora ku gutekereza ku butumire bwayo naje kumenya Imana bitarenze ukwezi kumwe bituma njya kugirana igihango no kuba umubwirizabutumwa bireme isezerano. “Uwiteka ni inshuti yanjye y’amagara” ni inshuti nizera kuruta umugore wanjye. Iyo numvaga ko nshonje ku bintu biasa bityo , nkomeza kubikurikirana kuva ubwo.

Inyigisho za bibiriya, ibiganiro, ibitabo, inyigisho zo kuba abigishwa byose ni byiza, ariko niba utihatira kugira ngo Imana ibe mu ruhande rwawe ubura ikintu cy’ubuzima bwa gokristo. Iyo uziko Yesu ari mcu cyumba hamwe nawe ukaza, imibabaro n’igabanutse, kwizera kugakanguka n’ubuntu bwayo bukakanguka kuruta buri kintu mu buzima ugomba kurwanirira. Igihe nahishuriwe inzdira yo kwandika ninjira mu kuboneka  kw’Imana byitwa Umugenzi utemba, ubushuti n’igihango byanjye na Yesu byaragutse cyane. Nabihishuriwe igihe nabaga ntashobora kumva kubona kw’Imana kandi mu gihe ibintu byabaga bitameze dneza muri njye. Mpishurirwa ko nshobora gukora urugendo rw’iminota 30 no mu bitekerezo byanjye nkerekera inzira y’umugenzi utemba nkibona hari amahoro no mu busabane n’Imana. Intego ni ukubaka aha hantu nka Lifestyle iki nicyo “Twakoresha inziri” yo gusabana n’Imana kugira ngo gushyira mu bikorwa ibyifuzo wasabiye.





Muby’ukuri abantfu barababaye

Bamwe ntibashobora kubona amafaranga yo kwishyura, abandi babonye ibisubizo bidashimishije biturudtse ku  burwayi bwayo, bamwe na bamwe abana babo babaye inzererezi, abandi nabo bafite imiryango yaratandukanye. Tugomba kumenya duko twagirana ubusabane n’Imana binyuze mu isezerano ry’amaraso kugira ngo turiremeshe muri ubu buzima , hagati ya none n’ibihe dukurwa muri uyu mubiri tujya mu ijuru.

Byongeye kwishimira kuboneka kw’Imana hari icyakorwa cyane ariyo nzira yo mu mugezi utemba. Igitekerezo cyo gukurikira akayira ko kwinjira mu kuboneka kw’Imana nta nzira bisobanura kugabanya isano n’Imana ku byagenderwaho, cyangwa kwemeza ko ugomba kwinjira mu kuboneka kw’Imana mu buryo ngiye gusobandura neza bikomeye. Nizera uko nshfoboye kose ko umugezi utemba wuzuyemo ubushobozi bw’isano buzamura ukundi isano yawe na Yesu cyangwa bikakwemerera kqugira ubusabane kubw’igice cya mbere cyane.

Igihe abana banjye bari bato cyane byantwaye umwanya munini mu gusabana nabo. Uko bagiye bakura batangiye kugira amahitamo menshi ubusabane n’ubushuti twashoboye kwishimira cyane cyane bishingiye ku kunntu bagenda nanganiriza bambwira inkuru zitandukanye. Abana baza kuri njye kubera ubushuti, inama kunyishimira no kuza nanshima kandi bagategereza cyane ubusabane nanjye kuruta baza buke kuri njye kubera uruhushya cyangwa kwishyura amafaranga. Nagiriwe ubuntu  buhorobuhoro n’uko badakora ibitandukanye ugdushaka kwanjye kuri bo. Nubwo ku gihe runaka kuri bo ariko ninjiye cyane mu bushuti nabo iyo bakora ibyo bashaka babohokeye n’iby’isano yabo. Nuko mu gihe runaka bakora ibyo muburyo butandukanye no gushaka kwanjye biransitaza (ibihe byinshi) imbabazi n’ubuntu byanjye ni icyategamijwe bubavamo kinzaho, ariko bagomba gutekereza no guhitamo. Mu biganiro byabereye muri Kaminuza Southeastern  Dogiteri Mariko Rutland yamfashije gusobanura ibi nk’uko biri.

Yavuze ibi bikurikira:

“Nti tugerageza kugira ubushobozi bw’ikirenga, ahubwo ubushobozi bw’ikirenga, Imana ibaho, Yesu ubwe ashobora kubuduhesha.” Ubupfumu, abashitsi, inyuka idasanzwe bigerageza kugirana ubusabane n’ubushobozin bw’ikirenga. Igisubizo no kubaha gukora ibimenyetso by’Imana ni biduha ubusabane nayo mu bushobozi budasanzwe. Na none, ni icyemezo cy’Imana kiduha gdushaka kuyubaha bituma dushobora kuba mu busabane no kuboneka kwayo. Imana irimo gukomanga ku nzugi zanyu ivuga iti “Nyabunedka munyumvire” ubusabane nawe biterwa no kubaha kwawe.





Kubaha ni uburyo bw’ubuzima si ikintu kiba.

Hari urwego rugerwaho rwo kubaha nkw’uramye igihe kirekire kubwo kubaha urakura ukubaka undu ku wundi. Ikiguzi kigenda kizamuka. Twahamagariwe kwikorera umusaraba wacu kandi turawikorera ukagenda urushaho kuremera, ntitwikorera wawundu wakwera ushaje, wawundu mushya usaba ubwitange bwinshi no kubaha kwinshi kuko igihembo kirushaho kugira agaciro.

Tegurwa rero ! Nabonye abantu bakurikiye Yesu rimwe mu mugezi igihe kimwe. Twahawe umugisha mu buryo bwo guhinduka dutakaza kandi dupfa kuri kamere y’isi Imana yabwira sogokuruza wacu Aburahamu  « Kandi nzaha umugisha abakwifuriza umugisha bose, kandi uzakuvuma nzamuvuma, kandi muri wowe nimo imiryango yose mu isi izaherwa umugisha.» (Itangiriro 12 :3).

Uburyo bumwe dushobora guhesha abandi umugisha ni ukwemerera Yesu muri twe akabidukorera. Ni kubw’imiterere ye agakuraho inzira imwe ashobora kubidukoreraho ni kubw’imiterere ye agakuraho kamere ya Adamu ubu busobanuro ngiye gutanga butomoye ni amahirwe yawe kwemera Imana kwemera gukora ukwera kwayo mu kuri no mu gukiranuka mu mibereho yawe. Nuko utangire guheka umusaraba wawe mu mibereho yawe. Wemere Imana yuzuye urukundo igukosere mu buryo bworoheje, urahinduka ukundi use na Yesu, ufate uruhande rw’imiterere  ye. Arakubohora uve mu mbohe ziri muri wowe, arakuzanira kwihana mu buryo butuje ikikubabaza gikurweho, imibereho yawe ntikomeza kuba isanzwe.

Cyakora iyi nzira si iyo kubaho nta mibabaro. Niba uri umunebwe niba utazigereranya ubwawe                             

Nta gukiranuka nta mu muntu uzigera ubona Imana !ndashimira Imana ko gukiranuka no kwera twahawe nk’impano. Ariko iyo ngiye muby’isano ryawe icy’ukuri no guhinduka kw’ubu kw’imiterere yawe mu gukiranuka no kwera, sindimo mvuga kuri bamwe bambara ukwere. Ubu bwoko bw’abiyeguriye Imana bagira ibisharira, naho kwe kw’umu gutanga ibyishimo. Urukundo n’imbuto zose z’umwuka wera, mukabara umuntu mushya wareme  gukiranuka no kwera bizanywe n’ukuri nk’uko Imana yabishatse

(Ephesians 4 :24)

Inzira nyabagendwa 35. Inzira nyabagendwa yo kwera  muri Yesaya igice cya 35.

« Kandi hazabaho inzira nyabagendwa, iyo nzira izitwa inzira yo kwera. Abanduye imitima ntibazayicamo, ahubwo izaba iy’abandi. Abagenzi n’aho baba ari abaswa ntibazayiyoba »

(Yesaya 35 :5), Yeasaya igice cya 33 ku mana z’Abisirayeli biturutse babacye abanyabyaha mu buzima bwabo. Yesaya 34 havuga uko ibazanira uburyo bwo kunesha no muri Yesaya 35 hatwereka igisubizo, aricyo kwera. Inyungu ziboneka uko zikurikirana mu bice 35. Birimo ibyishimo, kurimba, ubutayu n’igihugu cyanduye ginduka amasoko y’amazi nubutayu bumeramo indabyo ziraba, haba umunezero usanga, babona icyubahiro cy’Imana. Herekana neza ko impumyi zihumutse, abanyantesge nke barakira, abafite ubwoba basubizwamo ukwizera, abafite inyota babona amazi yo kunywa, kandi barwanya abanzi b’umwuka. Bigusaba iki gice muri ubu buryo boboneye.

·      Ezekieli 47 :1-12 herekana ishusho y’umugezi utemba. Ishusho Imana yeretse Ezekieli yari iy’urusengero rw’Imana ibirwubatse n’uko bitatse, n’uko umugezi utemba uva murirwo .imana ibwira Ezekieli kandi imwereka ko uyu mugezi wari uruzi rw’ubugingo rutemba ruva ku Mana rumanuka ku Nyanja y’abapfuye rwisuka mu mazi yanduye. Uyu mugezi ugomba gusukura amazi ukanayazanamo ukubaho ibyanditswe mu bice 47 bya Ezekieli havuga iby’uyu mugezi yakwiye hose. Nk’uruzi rushotse munsi y’urusengero, nyuma rugakmeza gucengera kugeza rwisukiye mu Nyanja y’urupfu. Nk’uko byakozwe inyanja igira ubuzima. Mu buryo busanzwe inyanja ihagarariye abantu bapfuyebashobora kubaho bagakorwaho n’Imana bihereye ku kintu cyitwa umugezi wagombaga gutemba uturutse ku kuboneka kwayo. Yohana 7:38 havuga “Unyizera, imigezi y’udbugingo izatemba iva mu nda ye, nk’uko ibyanditswe bivuga.” Uruzi rutemba kugira ngo wezwe, uruzi rutemba kugira ngo rugukize kurimbuka.

·      “Ezekieli andika uti” Imana ibwwira Ezekieli mu gice cya 43:10-11 kwakira iki gishushanyo cy’urusengero n’ingero zarwo kugira ngo abantu bashobre kurureba bihane kandi babe umugisha. Ibyo nibyo iyi nyigisho y’umugezi utemba ijyanye nabyo byose. Urusengero ruri he uyu munsi?  1Abakorinto 6:19-20 havuga ngo, “Mbese mbese imibiri yanyu ari insengero z’umwuka wera uri mwe, uwo mufite wavuye ku Mana? Nti muri abanyu ngo mwigenge kuko waguzwe igiciro, nuko rero mutume imibiri yanyu ihimbaza Imans.” Ntitwahabwa umugisha cyangwa kuba umugisha nta kuri ko Imana ihari. Dukeneye ko Imaana iba muri twe ikatubohora. Ikatweza kugira ngo dushobore gukora umurimo wayo wose naho byaba n’isengesho. Hano hari urugero rwo kumenya kuzura n’Imana kubw’ubuzima bwawe, kubw’Itorero ryawe no kubw’isi. Dukeneye ko Imana iba muri twe ikatubohora kandi ikatweza gukora umurimo wayo wose, naho ryaba isengesho. kunywa, kandi barwanya abanzi b’umwuka. Bigusaba iki gice muri ubu buryo boboneye.
<top>

 



Igice cya 7: Kwema
Tegurwa rero ! Nabonye abantu bakurikiye Yesu rimwe mu mugezi igihe kimwe. Twahawe umugisha mu buryo bwo guhinduka dutakaza kandi dupfa kuri kamere y’isi Imana yabwira sogokuruza wacu Aburahamu  « Kandi nzaha umugisha abakwifuriza umugisha bose, kandi uzakuvuma nzamuvuma, kandi muri wowe nimo imiryango yose mu isi izaherwa umugisha.» (Itangiriro 12 :3).

Uburyo bumwe dushobora guhesha abandi umugisha ni ukwemerera Yesu muri twe akabidukorera. Ni kubw’imiterere ye agakuraho inzira imwe ashobora kubidukoreraho ni kubw’imiterere ye agakuraho kamere ya Adamu ubu busobanuro ngiye gutanga butomoye ni amahirwe yawe kwemera Imana kwemera gukora ukwera kwayo mu kuri no mu gukiranuka mu mibereho yawe. Nuko utangire guheka umusaraba wawe mu mibereho yawe. Wemere Imana yuzuye urukundo igukosere mu buryo bworoheje, urahinduka ukundi use na Yesu, ufate uruhande rw’imiterere  ye. Arakubohora uve mu mbohe ziri muri wowe, arakuzanira kwihana mu buryo butuje ikikubabaza gikurweho, imibereho yawe ntikomeza kuba isanzwe.

Cyakora iyi nzira si iyo kubaho nta mibabaro. Niba uri umunebwe niba utazigereranya ubwawe                             

Nta gukiranuka nta mu muntu uzigera ubona Imana !ndashimira Imana ko gukiranuka no kwera twahawe nk’impano. Ariko iyo ngiye muby’isano ryawe icy’ukuri no guhinduka kw’ubu kw’imiterere yawe mu gukiranuka no kwera, sindimo mvuga kuri bamwe bambara ukwere. Ubu bwoko bw’abiyeguriye Imana bagira ibisharira, naho kwe kw’umu gutanga ibyishimo. Urukundo n’imbuto zose z’umwuka wera, mukabara umuntu mushya wareme  gukiranuka no kwera bizanywe n’ukuri nk’uko Imana yabishatse  (Ephesians 4 :24)

Inzira nyabagendwa 35. Inzira nyabagendwa yo kwera  muri Yesaya igice cya 35.

« Kandi hazabaho inzira nyabagendwa, iyo nzira izitwa inzira yo kwera. Abanduye imitima ntibazayicamo, ahubwo izaba iy’abandi. Abagenzi n’aho baba ari abaswa ntibazayiyoba »

Amerika y’epfo, n’ahandi henshi hakoreshwa Internet na Jesus. Duha amamiliyoni menshi y’abatuye isi nk’uko bakorera Imana mu gukwirakwiza ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo ku mpera z’isi. Mfite umunezero wo kwakira Email ziva mu Matorero no mu bakozi b’Imana bo mu isi yose. Buri munsi birasobanutse neza cyane rwose kuri njye, ko umuhamagaro w’Imana kuri twe ari uguhindura abantu abagishwa. Ikibazo rusange ni iki, inshuro imwe baba bakijijwe kandi bagahabwa ubutumwa bwiza ubu? Gukurikiza urugero Yesu yadusigiye, tugomba guhindura abantu abigishwa kandi tukagirira icyizere ku bwabo! Tugomba kubafata bakava mu myifatire barimo no kubafasha guhinduka ishusho ya Kristo, ababaturwa, abiringirwa bagirirwa icyizere, mu gihe gikwiye bazashobora kubisubiriramo abandi.

Nkuko twigira imbere togomba gufasha abigishwa kwitanga imbere y’Imana. “Uyu ni umubano w’ingirakamaro” Byongeye tukabafasha kuva mu mwifatire ya mbere, ahubwo bakitwara nk’abigishwa. Nyuma yo kwigisha “Gukura cyangwa Gupfa” muri Afurika Abapasitori bari baturutse mu bihugu umunani nziko iki gitabo kirimo inyigisho ifasha benshi ijambo ry’ukuri ry’Imana. Rikurikiza itegeko n’urugero Yesu yadusigiye. Nuko mugende muhindure abantu bose bo mu mahanga yose abigishwa mu babatiza mu Izina rya Data wa twese, n’Umwana n’Umwuka wera (Matayo 28:19) uko ni ugutegura umugeni wa Kristo ubwo azaba agarutse! Ni iki cyaruta kuyobora umuntu kuri Kristo? Igihe ubona umuntu akora, ari umwigishwa  mwiza

gdkr12



Iki ni ikintu gikuru

Yihana 14:21-23 havuga ngo igihe tuzubaha ijambo rye ko azatwihishurira we ubwe cyane. Igihe twabonye Yesu, ubusabane nawe ntibuzagengwa n’ikindi kintu ahubwo azashimishwa nibyi akurikiye,Pahulo yagize gushimishwa n’ikiri muri we ubwo yavugaga mu Bafiripi 3:10, “kuigirango mu menye n’imbaraga zo kuzuka kwe no gufatanya imibabaro ye no kujya nshushanywa no gupfa kwe”.

6. Ifunguro ryera. Fata ibaburo ryera bidahinduka bibe ibanze. abantu benshi barifata buri munsi

7. Guma mu bucuti. Ni byiza kuba mu bucuti no kwizera gukomeye kwa Bibiliya, abizera buzura umwuka kgurango utekereza kandi agire umwete.



Ugomba kugendera mu rukundo, nunanirwa hungira ku mana I kweze.

Kuko itegeko ry’Umwuka w’ubugingo bwo muri Kristo Yesu bwambatuye ububata bw’itegeko ry’ibyaha n’urupfu (Abaroma 8:2).

Iyo duhindukiruye Imana tugakomeza kuba abizerwa kuri yo izakomeza iturebe neza naho twaba dufite amakosa tukananagenda nabi.

Itegereze umugezi utemba mu  gice gikomeza nawe ugire kwisubiramo nawe urebe aho ugeze nk’umuntu w’umwiringirwa

Niba hari ibyaha bitazwi byihane Abagaratiya 2:20 no mu 2 Abakorinto 5:21

Ingingo ya 2: Igikarabiro: Ijambo ry’Imana iyo umutima nama wacu utunganye kandi tugashobora kugirana ubumwe n’imana, twinjira mu ijambo ry’Imana. Ijambo ry’Imana rivugako umutambyi yapfa niba agerageje kwinjira ahera atanyuze ku gikarabiro. Nta kwegera Imana nta kubanza kwitunganya n’ijambo ry’Imana (Abefeso 5: 26-27)

Igikarabiro kizadukuraho imyanda yose yo mu isi bizaba na none indorerwamo yo kuducira urubanza bizatuzanira ikintu ku bitekerezo byacu tugomba kubona gitunganye n’imana. Ijambo ry’Imana rizongera guhindura bushya ibitekerezo byacu kugirango dushobore gutekereza mu buryo  bw’umwuka ndetse duhagarare turwanye amagambo abadayimoni bavugira mu bibtekerezo byacu.

Ijambo ry’Imana ritubwira na none ka satani yaciriweho iteka (Yohani 16:11). Hamya ufite ibyiringiro avuge cyane ati waciriweho iteka ryo kujugunywa. Jya uba mu ijamo ry’Uwiteka mu mwanya uhagije.

a)     Koresha igitabo cyawe kirimo inyigisho za buri munsi
b)    Koresha inyigisho zawe wahawe na ISOB cyangwa ikindi gitabo cyawe kinyigisho
c)     Soma imigani buri munsi
d)    Soma zaburi imwe cyangwa nyinshi
e)     Soma ibindi bitabo bishingiye kuri Bibiliya, usabe Umwuka Wera agusobanurira. Soma ibyerekeye Bibiliya mu gihe cy’umwaka.
f)     Imva inyigisho imwe cyangwa indirimbo ku makaseti ari ijambo ry’Imana
Ingingo ya 3: Umwenda wa  mbere : Amashimwe

Mwinjire mu marembo ye mushima, no …………………………………………

Ubu ko wabaye mu isi uziko uri umunyauri n’Imana. Satani yaciriweho iteka ufite byinshi wakwishimira ! n’ubwo bimwe bitari iruhande rwawe ariko gerageza ushake bimwe. Yishime ko ukijijwe kandi uri umugenzi uri kujya mu ijuru.

Ni ukuri yishimire kubw’ibyo ijambo ry’Imana rivuaga. Yishimire ko ijambo ryayo rivuga ko ufite itsinzi niba uyihanze amaso. Yishimire k’ubw’amasezerano yaguhaye nubwo atarasohora. Yishimire kuko ishaka gukuraho  ibikubangamiye byose mu mibereho yawe ikabihinduramo ibintu byiza. Kuyishimira igaragaza isano ikomeye. Abana igihe cyose bagumana isana n’ababyeyi babo iyo babazirikana cyangwase  babasaba ibyo kuryo

Amerika y’epfo, n’ahandi henshi hakoreshwa Internet na Jesus. Duha amamiliyoni menshi y’abatuye isi nk’uko bakorera Imana mu gukwirakwiza ubutumwa bwiza bwa Yesu Kristo ku mpera z’isi. Mfite umunezero wo kwakira Email ziva mu Matorero no mu bakozi b’Imana bo mu isi yose. Buri munsi birasobanutse neza cyane rwose kuri njye, ko umuhamagaro w’Imana kuri twe ari uguhindura abantu abagishwa. Ikibazo rusange ni iki, inshuro imwe baba bakijijwe kandi bagahabwa ubutumwa bwiza ubu? Gukurikiza urugero Yesu yadusigiye, tugomba guhindura abantu abigishwa kandi tukagirira icyizere ku bwabo! Tugomba kubafata bakava mu myifatire barimo no kubafasha guhinduka ishusho ya Kristo, ababaturwa, abiringirwa bagirirwa icyizere, mu gihe gikwiye bazashobora kubisubiriramo abandi.

Nkuko twigira imbere togomba gufasha abigishwa kwitanga imbere y’Imana. “Uyu ni umubano w’ingirakamaro” Byongeye tukabafasha kuva mu mwifatire ya mbere, ahubwo bakitwara nk’abigishwa. Nyuma yo kwigisha “Gukura cyangwa Gupfa” muri Afurika Abapasitori bari baturutse mu bihugu umunani nziko iki gitabo kirimo inyigisho ifasha benshi ijambo ry’ukuri ry’Imana. Rikurikiza itegeko n’urugero Yesu yadusigiye. Nuko mugende muhindure abantu bose bo mu mahanga yose abigishwa mu babatiza mu Izina rya Data wa twese, n’Umwana n’Umwuka wera (Matayo 28:19) uko ni ugutegura umugeni wa Kristo ubwo azaba agarutse! Ni iki cyaruta kuyobora umuntu kuri Kristo? Igihe ubona umuntu akora, ari umwigishwa  mwiza

gdkr13

a)     Koresha igitabo cyawe kirimo inyigisho za buri munsi
b)    Koresha inyigisho zawe wahawe na ISOB cyangwa ikindi gitabo cyawe kinyigisho
c)     Soma imigani buri munsi
d)    Soma zaburi imwe cyangwa nyinshi
e)     Soma ibindi bitabo bishingiye kuri Bibiliya, usabe Umwuka Wera agusobanurira. Soma ibyerekeye Bibiliya mu gihe cy’umwaka.
f)     Imva inyigisho imwe cyangwa indirimbo ku makaseti ari ijambo ry’Imana


Irushanwa
Ni ukuri yishimire kubw’ibyo ijambo ry’Imana rivuaga. Yishimire ko ijambo ryayo rivuga ko ufite itsinzi niba uyihanze amaso. Yishimire k’ubw’amasezerano yaguhaye nubwo atarasohora. Yishimire kuko ishaka gukuraho  ibikubangamiye byose mu mibereho yawe ikabihinduramo ibintu byiza. Kuyishimira igaragaza isano ikomeye. Abana igihe cyose bagumana isana n’ababyeyi babo iyo babazirikana cyangwase  babasaba ibyo kuryo

Umusaraba: urakoze Mwami, Yesu Kristo kuba waragiye ikuzimu kuza mu bapfuye ndetse tukazuranwa nawe, none tukaba twicaye nawe mu cyicaro cy’ijuru muri Kristo.

1.     Ikuzimu: Urakoze Mwami Yesus ko wagiye ikizimu, ukatubabarizwa murupfu

2.     Kuzuka: Urakozemwami Yesu, kuko wazutse mu bapfuye, tukazukana nawetukazabana mu Ijuru na Yesu.

3.     Kuzuzwa (gusendezwa): Urakoze, Mwami Yesu Kristo kutwuzuza umwuka wera

Ni gute Imana ishaka ko nanesha muri iyi si? Ni gute nabaho ? kuki ntagera ku ntsinzi ishimishije? Numvise bavuga iby’ubushobozi bw’Imana, ariko ahari yaba yaranyibagiwe cyangwa ikampa ubushobozi buke Yakobo 2:5 haravugwa ngo “Nimwumve bene data bakundwa mbese Imana ntiyatoranije abakene b’iby’isi ngo aribo baba abatunzi mu byo kwizera, ngo baragwe ubwami yasezeranije abayikunda? Ubusobanuro bw’ijambo umukene, umutindi ku butunzi, utewe intimba, ubuze uko agira, utubahwa, udafashwa, udashoboye kugera ku iherezo ry’ubuzima bwe, ugabanya gusabiriza, usabiriza, ujya atega ikiganza asabiriza.

Twese dukeneye iby’ukuri : Ibintu bitatu bikuru ni: urukundo, umutekano no kwitabwago muri ibi byose kurya n’ibyo kwambara abandi nabo bifuza kuba bamenya Imana, abandi bakeneye gukira indwara n’bindi…

Ibyifuzo byacu birazwi imbere y’Imana, Abafilipi 4:19 hatubwsira ibi: « Kandi Imana yanjye izabamara ubukene bwanyu bwose, nk’uko ubutunzi bw’ubwiza bwayo buri muri Kristo Yesu » Niba Imana igiye guhaza ibyo  mwifuza mu cyubahiro, ubwo rero mugiye kubona aho icyubahiro kiri,no kuhazgera, bitabaye ibyo mwaba mutegerereza Imana ahantu habi ko yiyerekana. Niba ndindiriye tagisi cyangwa gariyamoshi ihagarara rwose nta tagisi nzigera mbona. Ubwo rero ngomba kumenya ukuri ko ngomba kujya aho tagisi iri. Ni byiza dushakire ahi icyubahiro kiri, ijambo icyubahiro iyo rikoreshejwe ku Mana bishatse ukuboneka kwayo. Dushaka kwinjira mu kuboneka kwayo kandi tukumva itubwira ijambo ryayo. Ijambo ryayo rihinduka isezerano ni imbuto ibibwa mu mitima yacu nyuma yaho rizera imbuto niba tubyitayeho.

Kwera imbuto ni ibyingenzi ku Mana: ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi mukaba abagishwa banjye « Yohani 15:8 », dukeneye gukongera imbaraga tukava mu byo twakoraga tukihatira kwera imbuto.

Adamu yaremewe kwera imbuto, twe se? “Imana ibaha umugisha. Imana irababwira iti: ‘Mwororoke mugwire, mwuzure isi, mwimenyereze ibiyirimo, mutware amafi yo mu Nyanja, n’inyoni n’ibisiga byo mu kirere, n’ibintu byose bifite ubugingo byigenza ku isi” kandi Imana irababwira iti: “Dore mbahaye ibimera byose byera imbuto biri mu isi yose, n’igiti cyose gifite imbuto zirimo utubuto twacyo, bizabe ibyo kurya byanyu.” (Itangiriro 1:28-29).

Yesu yadusabye guhindura, kwihana tukava mu ntonganya kugira ngo tubone ibyo dukeneye kandi twere imbuto. Yesu ahera ubwo atangira kwigisha avuga ati: “Mwihane kuko ubwami bwo mu ijuru buri hafi” Matayo4:17.uko niko guhindukira no guhindura icyerekezo.iyo ushaka ubwami bw’Imana ufungiwe urabubona bukagukingurirwa.

Wakibaza uti ibi byaba bishatse kuvuga iki? guhindukira mva mu biki?ubwami bw’Imana niki?ntekereza ko tugomba guhindukira tukava mumingezereze yokubaho mu isi twerekeza mumigenzereze y’ubwami bw’Imana.nibwira ko ibi bituzanira kuzura kw’ubugingo bwacu.na none ngatekereza ko Yesu atabivugiye ku bantu gusa.murekeraho gucumura kandi mwihane inzira zanyu zipfuye>>oya’ Yesu yaduhaye inzira yo kubaho.

Abantu bakoresha uburyo bwose bwo mu isi n’uburyo bwo buhagije ngo bahaze ibyifuzo byabo. Ibyifuzo byacu by’ibanze ni urukundo ;umutekano n’ibyingnzi.  

Petero ntiyanditse ko amasezerano y’Imana aduteganyiriza buri kintu dukeneye mu mibereho yo kubaha Imana. Sdoma 2 Petero:3-7.

Akababaro


Igihe babona ibfyo bifuza, ntibabasha kwemera igikorwa ko isi yabagenera ibyifuzo byayo. Bagerageza gufunga umwobo biha ubuhamya bwiza biringira ko ibintu biza kuba byiza cyane. Bagatekereza ko hari ibibe biza kubabaho. Igicumuro kizabasuzugura ukuba mu Mana, satani agakuza kubeshya nabo bakajura ibyo binyoma, bashidikanya ukuri kw’ijambo ry’Imana.





Ubwo se igisubizo ni ikihe? Nu gute tubona ubwami bw’Imana duhindukiye Yesu yavuze muri Mariko 4 :11 ko ubwami bw’Imana busa n’ibiba n’isarura. Ibiba n’isarura ni iki ? Kubiba ni ugusarura ijambo ry’Imana.

Umuhinzi ku iherezo abona imbuto. Yesu avuga muri Mariko 4 ko ubwami bw’Imana bugendera kuri iri hame, avuga ko ibi ari ubwiru bw’Imana. Ubwiru ni iki ? Ubwo bugingo bukomezwa n’ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’umuntu. Igikorwa cyo gukura kigafata umwanya mbere yo gukura habanza umubabaro. Umubabaro uturuka kuri satanu agerageza kwiba ijambo igihe utegereje « Imana ngo igarukane » imbuto yavuze ko dukeneye guhinduka abantu b’ijambo bigenga byongeye bafite ubwigenge busesuye n’ubw’isi yigenga. Inzira yo guhamya Imana ni uguhamya imbaraga z’ikirenga z’ijambo ry’Imana. Ntitujya twifuza kugira ubushobozi bwo guha  icyerekezo ubuzima, nk’uko twifuza cyane kuyobora ijambo ry’Imana. Indi nzira yo kubishyiraho ni ; ukwihana (bivuga kuva vmu byo wari wiringiye, bihamanye no mu kwihamya n’imigenzereze y’isi kuko ubwami bw’Imana (busobanura imigenzereze y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

1.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

2.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

 

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Ubuhamya bw`undi muntu

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti ! Ntibimenyerewe kugira ikintu kidasobanutse  kikabyara, kitabyara kikaba kinini, bihabanye n’imiterere y’icyatsi gikura kikaba igiti. Imbuto babiba z’ijambo ry’Imana n’ubwami bw’Imana, ntibisa bityo cyane, ariko byazaguteganyiriza ibyifuzo byawe nk’uko akabuto ka sinapi kameza n’inyoni zaza kwarikamo soma

(Ruka 17 :5 ) bivuga ku kwizera bigereranwa n’akabuto ka sinapi. Buri wese agmba guhitamo imwe muri izi nzira kugira ngo  abeho

y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

1.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

2.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

<top>

 

 


 

Igice cya 8 : Gutsinda amarushanwa
Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Ubuhamya bw`undi muntu

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti

<top>




Igice cya 9 : Umusaraba


Twifuza ko ibintu byihuta

gdkr14

Imana ishaka ko twihangana

gdkr15

Umuhinzi ku iherezo abona imbuto. Yesu avuga muri Mariko 4 ko ubwami bw’Imana bugendera kuri iri hame, avuga ko ibi ari ubwiru bw’Imana. Ubwiru ni iki ? Ubwo bugingo bukomezwa n’ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’umuntu. Igikorwa cyo gukura kigafata umwanya mbere yo gukura habanza umubabaro. Umubabaro uturuka kuri satanu agerageza kwiba ijambo igihe utegereje « Imana ngo igarukane » imbuto yavuze ko dukeneye guhinduka abantu b’ijambo bigenga byongeye bafite ubwigenge busesuye n’ubw’isi yigenga. Inzira yo guhamya Imana ni uguhamya imbaraga z’ikirenga z’ijambo ry’Imana. Ntitujya twifuza kugira ubushobozi bwo guha  icyerekezo ubuzima, nk’uko twifuza cyane kuyobora ijambo ry’Imana. Indi nzira yo kubishyiraho ni ; ukwihana (bivuga kuva vmu byo wari wiringiye, bihamanye no mu kwihamya n’imigenzereze y’isi kuko ubwami bw’Imana (busobanura imigenzereze y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

3.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

4.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

gdkr16

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti ! Ntibimenyerewe kugira ikintu kidasobanutse kikabyara, kitabyara kikaba kinini, bihabanye n’imiterere y’icyatsi gikura kikaba igiti. Imbuto babiba z’ijambo ry’Imana n’ubwami bw’Imana, ntibisa bityo cyane, ariko byazaguteganyiriza ibyifuzo byawe nk’uko akabuto ka sinapi kameza n’inyoni zaza kwarikamo soma

(Ruka 17 :5 ) bivuga ku kwizera bigereranwa n’akabuto ka sinapi. Buri wese agmba guhitamo imwe muri izi nzira kugira ngo  abeho

y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

3.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

4.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

gdkr17

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi.

gdkr18

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute

gdkr19


Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11

gdkr20



Itegeko ry`amaraso y`isezerano. Tugaragarizwa ibyiciri .

gdkr21

Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Matayo 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?,bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti

<top>



Igice cya 10 : Kubohoka


Mariko 4 ko ubwami bw’Imana bugendera kuri iri hame, avuga ko ibi ari ubwiru bw’Imana. Ubwiru ni iki ? Ubwo bugingo bukomezwa n’ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’umuntu. Igikorwa cyo gukura kigafata umwanya mbere yo gukura habanza umubabaro. Umubabaro uturuka kuri satanu agerageza kwiba ijambo igihe utegereje « Imana ngo igarukane » imbuto yavuze ko dukeneye guhinduka abantu b’ijambo bigenga byongeye bafite ubwigenge busesuye n’ubw’isi yigenga. Inzira yo guhamya Imana ni uguhamya imbaraga z’ikirenga z’ijambo ry’Imana. Ntitujya twifuza kugira ubushobozi bwo guha  icyerekezo ubuzima, nk’uko twifuza cyane kuyobora ijambo ry’Imana. Indi nzira yo kubishyiraho ni ; ukwihana (bivuga kuva vmu byo wari wiringiye, bihamanye no mu kwihamya n’imigenzereze y’isi kuko ubwami bw’Imana (busobanura imigenzereze y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

5.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

6.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

7.      

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

Imbuto z’intumwa :    “Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Ubuhamya bw`undi muntu

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti ! Ntibimenyerewe kugira ikintu kidasobanutse kikabyara, kitabyara kikaba kinini, bihabanye n’imiterere y’icyatsi gikura kikaba igiti. Imbuto babiba z’ijambo ry’Imana n’ubwami bw’Imana, ntibisa bityo cyane, ariko byazaguteganyiriza ibyifuzo byawe nk’uko akabuto ka sinapi kameza n’inyoni zaza kwarikamo soma

(Ruka 17 :5 ) bivuga ku kwizera bigereranwa n’akabuto ka sinapi. Buri wese agmba guhitamo imwe muri izi nzira kugira ngo  abeho

y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

5.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

6.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

<top>



Igice cya 11: Kubatizwa mu Mwuka Wera

Mariko 4 ko ubwami bw’Imana bugendera kuri iri hame, avuga ko ibi ari ubwiru bw’Imana. Ubwiru ni iki ? Ubwo bugingo bukomezwa n’ijambo ry’Imana ryashyizwe mu mitima y’umuntu. Igikorwa cyo gukura kigafata umwanya mbere yo gukura habanza umubabaro. Umubabaro uturuka kuri satanu agerageza kwiba ijambo igihe utegereje « Imana ngo igarukane » imbuto yavuze ko dukeneye guhinduka abantu b’ijambo bigenga byongeye bafite ubwigenge busesuye n’ubw’isi yigenga. Inzira yo guhamya Imana ni uguhamya imbaraga z’ikirenga z’ijambo ry’Imana. Ntitujya twifuza kugira ubushobozi bwo guha  icyerekezo ubuzima, nk’uko twifuza cyane kuyobora ijambo ry’Imana. Indi nzira yo kubishyiraho ni ; ukwihana (bivuga kuva vmu byo wari wiringiye, bihamanye no mu kwihamya n’imigenzereze y’isi kuko ubwami bw’Imana (busobanura imigenzereze y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

8.     Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

9.     Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »

Ubuhamya  bw`umunt umwe

Habayeho igihe Mu buzima cyacu, bwahise mu 1983, igihe ibyo twinjizaga bitari bihagije ngo bihure n’ibyo twakenerag. Ndi njyenyine n’Imana muri Parike ahantu ho mu cyaro, ngenda nsitara ku bitare, nyibwira ikibazo cyanjye. Iravuga iti « Larry, 2 Abakorinto 9 :8, kandi rero Imana ishobora kubasazaho ubuntu bwose, kugira ngo murusheho gukora ibyiza byose mufite ibibahagije. Kandi mbwira budget yawe uko ingana. Nuko mbira Imana bike by’ibyo nari nkeneye kugira ngo nite ku muryango wanjye bitarenze amezi atatu amafaranga twakoreraga mu rugo yari yiyongereye nyine kubyo nari nabwiywe Imana nkeneye ! Ubwo rero ntekereje ku buzima bwanjye bw’icyo gihe, nemeza ko kubw’imyaka tatambutse  kuri iki gihe natanze igitambo ndetse umubare w’amafaranga atubutse avuye ku cyifuzo cyari kiremereye.

gdkr22

“Imbuto kubera abandi cyangwa Itorero”, “ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye” (Yohani 15:8). Imirimo yacu ku Mana ntizabarwa cyane, gusa ni imbuto na none bitari imirimo y’amaboko yacu. Imbuto yose igira urubuto mo imbere kugira ngo ruzongere kwibaruka. Itangiriro 1 :11 Imana iravuga iti « Ubutaka bumeze ibyatsi n’ibimera byose byerere imbuto ku butaka zirimo utubuto twabyo, igiti cyose kere imbuto zikwiriye ubwoko bwacyo » igihe imbuto y’imbere ikurira muri twe, iragarika imbuto hanze zibyarira hanze imbuto, cyangwa Itorero ku bandi.

Ubuhamya bw`undi muntu

Mu by’ukuri sinari narigeze mpanga kugira umuryango w’ivugabutumwa nka ISOB. Nari mfite mu mutima gukorera Imana, uko byari kumera kose mu 1995, Imana imwira mu buryo bubiri Zaburi (68 :11) havuga ngo « Umwami Imana yatanze itegeko, abagore bamamaza inkuru baba benshi » (Zaburi 68 :11) « imbwira niba nandika kandi nkamamaza ijambo ry’Imana ko ibibona kuruta abantu benshi barivuga cyangwa  baryamamaza. Na none imbwira muri Mariko, aho ivuga inkuru y’umugore wamennye umukondo w’amavuta akayasuka kuri Yesu. Imana irambwira iti « Larry, mbese uzafata umutungo wawe uwunsukeho ko aribyo koko bimpumuriza neza ? »

Ayo magambo cyangwa schéma aturuka ku Mana ampindukira imbuto zibibwe mu mutima wanye, kandi ubu zirimo kwera imbuto zazo ubu ! Ikintu gishimishije ubu nuko, izo mbuto zikomeje kwikuba  na mburi gice cy’imbuto, gitera imbuto gukura mu buryo bw’ubwibumbe ! Mu by’ukuri narakoze niyuka akuya, mu kumvura gusa  ibyo nari numvise Imana ibwira umutima wanjye. Ngerageza kwibuza imigambi yanjye. Ni gute cyangwa ijambo ry’Imana bikora ? Mariko 4 :1-21 hatubwira umugani w’umubibyi

Ubwami nyakuri bukora kuri ubu bwiru : Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana, ariko abo hanze babibwirirwa mu migani, arabasubiza ati ko mutazi iby’uwo mugani indi migani yose muzayimenya mute ? (Mariko 4 :11).

Muri uyu mugani Yesu yaduhaye uburyo bworoshye bwo gukoresha tugenda mu bwami bwe bwera imbuto no kumunezeza. Soma Mariko 4 :1-21, Mariko 4 :11 Arabasubiza ati  « Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’ubwami bw’Imana. » Mariko 4 :  14 havuga ngo «Umubibyi ni ubiba ijambo ry’Imana. », iyabibwe ntiguma ityo, ahubwo isa n’akabuto ka sinapi. Mariko 4 :30-32, Kandi aravuga ati «  Mbese ubwami bw’Imana twabugereranya n’iki cyangwa twabusobanuza  iki ?, bwagereranwa n’akabuto ka sinapi, kuko iyo gatewe mu butaka, nubwo ari gato hanyuma y’imbuto zose zo mu isi, karakura kakaba igiti kinini kitaruta imboga zose, kikaba amashami, maze inyoni zo mu kirere zikarika ibyari mu gicu cyabyo. » akabuto ka sinapi kazwi ari akabuto gato cyane, izindi mbuto zose z’imboga zikurira mu bihingwa, ariko sinapi ikurira mu biti ! Ntibimenyerewe kugira ikintu kidasobanutse kikabyara, kitabyara kikaba kinini, bihabanye n’imiterere y’icyatsi gikura kikaba igiti. Imbuto babiba z’ijambo ry’Imana n’ubwami bw’Imana, ntibisa bityo cyane, ariko byazaguteganyiriza ibyifuzo byawe nk’uko akabuto ka sinapi kameza n’inyoni zaza kwarikamo soma

(Ruka 17 :5 ) bivuga ku kwizera bigereranwa n’akabuto ka sinapi. Buri wese agmba guhitamo imwe muri izi nzira kugira ngo  abeho

y’Imana mu mutima wawe nyuma rigakura rikabyara buri kintu mu sbuzima no kubaha Imana, kwera imbuto z’icyubahiro cy’Imana ubu wabigeraho.

Emera ubuntu bw’Imana buyobore ubugingo bwawe « Ahubwo mubanze mushake ubuntu bw’Imana no gukiranuka kwayo niho ibindi byose muzabyongererwa » (Matayo 6 :33 ). Ibyakozwe n’intumwa 26 :18, iyo twihannye cyangwa tugahindukira tuba twikuyeho imbaraga za satani noneho tukishyira munsi y’imbaraga z’Imana. Hari ubwoko butatu bw’imbuto, bumwe bwa buri kinu, dukenera n’ubwa buri kintu Imana ikenera

Imbuto z’umwuka wera : Imbere mu mbuto, iyi ni imimerere yo kubaha Imana, izi ni imbuto zituma usa na Yesu soma Abagaratiya 5:22-23 « Ariko rero imbuto z’umwuka wera ni urukundo n’ibyishimo n’amahoro, no kwihangana no kugira neza, n’ingeso nziza no gukiranuka no kugwa neza no kwirinda, ibimeze bityo nta mategeko abihana »

Imbuto zo mu mibereho yacu, zikubiye abo tubana nabo, imiryango, ubuzima, umubiri, umutungo n’ibindi. Ibyo rero bijyana n’ibisomeka mu 3 Yohani 1 :2 ugira ati « Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza. » Nabonye ko  byinhi bimwe mu byifuzo byagezweho  mu gihe runaka uko imyifatire yanjye yahindukaga Imana yita ku kintu kiyireba, soma Abakorinto 9 :7. Wigeze uba umusirikari ukitunga ? Ninde utera uruzabibu ntarye imbuto zarwo ? Cyangwa se ni uragira ishyo ntarikame ? Yohani 4 :36 hatubwira ngo « Umusaruzi ahabwe ibihembo, ateranirize imyaka ubugingo buhoraho ngo umubibyi n’umusaruzi banezeranwe. »  Luka 24, Ibyakozwenintumwa 1 Yesu abwira abigishwa be kwita ku bugingo bwabo no gutegereza igihe isezerano rizira. Ibi ni ibyacu, kubaha, kwitanga no kureka





Isengesho

Mwami Yesu ijambo ry’Imana rivugako wifuza kunyuzuza Umwuka Wera. None wowe nanjye dushobora kunywana, dusonzeye wowe ko watura muri njye. Yesu ndizeye Ijambo ry’Imana. Nkwaturiye ko nifuza kwakira ibyo umfitiye byose.

Ngwino Yesu, mbatiza mu mwuka Wera, ndihannye kandi ndicujije ibyaha byanjye. Ndakwihaye nk’igitambo kizima uri Umwami w’ubugingo bwanjye.

Nziko ugira inzira zawe nguhaye ibyanjye byose, umunwa wanjye, ururimi rwanjye, ibiganza n’amaso byanjye.

Bifate byose !!



Ifishi yuzuzwa n’umunyeshuri

Izina ……………………….Italiki……………………

Igitabo …………………….Igice……………………..

1.Andika hano munsi ibyakunejeje muri iki gice



2. Andika aha munsi niba hari icyo Imana ishaka ko ukora cyangwa wubahiriza muri iki gice muyandi magambo ibyo wumva wakora wasomye muri iki gice





3.Ni iki wamenye neza muri iki gice ? Ufite ikibazo ukeneye gusubizwa ? Byandike hasi aha.





4. Andika hasi aha isengesho wifuza ko twagufasha gusenga niba ubyemera




Notes de fin



(1) Nee, Watchman.  Sit, Walk, Stand.  Wheaton, IL: Tyndale House, 1977

(2) The New Strong’s Exhaustive Concordance of the Bible. Nashville, TN: Thomas Nelson Publisher, 1995

(3) Vine, W.E.  Vine’s Complete Expository Dictionary.  Atlanta, GA: Thomas Nelson Publishers, 1996

(4) Prince, Derek.  They Shall Expel Demons.  Grand Rapids, MI: Chosen Books, 1998

(5) Wurbrand, Richard.  Reaching Toward The Heights.  Bartlesville, OK: Living Sacrifice Book Company, 1979

(6) Nee, Watchman.  God's Plan and The Overcomers. Wheaton, IL: Tyndale House, 1979

(6) Nee, Watchman.  A Table in the Wilderness. Wheaton, IL: Tyndale House, 1965